5.0 >> nova
dimenzija
poslovanja
III.
�� IZL��BE� �REK� ZB�RA �� VELESAJMA
Danas govorimo o
885 godina povijesti
zagrebačkih sajmova, tragom
podatka da je prvi sajam
održan na ovim prostorima
1134. godine, čime se može
podičiti veoma malen broj
europskih gradova
biskup i u tom gradu pokrenuo gradnju
katedrale. Osim što se bavio vjerskim
i kulturnim radom, Strossmayer je bio
i vrstan političar, pripadnik Narodne
stranke. No, uz politiku bio je vrlo zaokupljen
i umjetnošću. U tome se ogledala
njegova darežljivost jer je financijski
pomagao brojne kulturne i znanstvene
institucije, uz ostale, i one u Zagrebu.
Pod njegovim pokroviteljstvom, 1867. godine
počela je djelovati Jugoslavenska
akademija znanosti i umjetnosti – današnja
Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti (HAZU). Od prvih dana postojanja
HAZU je slijedila temeljne Strossmayerove
ideje. Kao glavna hrvatska
intelektualna institucija okupljala je,
a okuplja i danas, neke od najvećih
umova hrvatskog društva u istraživačkim
projektima koji donose spoznaje
o prošlosti, ali i o onome što bi trebalo
napraviti u budućnosti. Zalagao se za
uvođenje hrvatskog jezika u škole i administraciju,
opirao se germanizaciji i
mađarizaciji Hrvatske i svih ostalih zemalja
unutar Austro-Ugarske Monarhije.
U svom govoru u Hrvatskome saboru
1861. godine, Josip Juraj Strossmayer, uz
ostalo, rekao je: „umna sila viša je od materijalne,
ona nebom i zemljom vlada“.
Na njegov prijedlog Hrvatski sabor 1861.
godine pokreće pitanje hrvatskog sveučilišta
u Zagrebu, koje je njegovom
materijalnom potporom otvoreno 1874.
godine. Vjerovao je da hrvatski narod
može biti suveren i ravnopravan europskim
narodima samo ako ima svoje vlastite
kulturne i znanstvene ustanove. O
aktualnosti te njegove izreke, moglo bi se
govoriti i sada u 21. stoljeću, jer su upravo
znanje, obrazovanje i inovacije pokretači
razvitka i napretka grada i države.
Za sve što je Josip Juraj Strossmayer
napravio za Zagreb, Grad i njegovi
stanovnici odužili su mu se tako da su
galeriju koju ju je on osnovao nazvali –
Strossmayerovom galerijom u kojoj se
Samostalni paviljon Čehoslovačke
Samostalni paviljon Francuske
36