stručnom osposobljavanju i usavršavanju bez zasnivanja radnog odnosa , volonter i svako drugo lice koje po bilo kom osnovu učestvuje u radu .
Ne smatra se diskriminacijom pravljenje razlike , isključenje ili davanje prvenstva zbog osobenosti određenog posla kod koga lično svojstvo lica predstavlja stvarni i odlučujući uslov obavljanja posla , ako je svrha koja se time želi postići opravdana , kao i preduzimanje mera zaštite prema pojedinim kategorijama lica ( žene , trudnice , porodilje , roditelji , maloletnici , osobe sa invaliditetom i drugi ).
U Republici Srbiji postoje još tri zakona kojima se zabranjuje diskriminacija pripadnika određene grupe .
3.2.2 . Zakon o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom
Zakon o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom 9 zabranjuje diskriminaciju osoba sa invaliditetom . Zakon predviđa široku definiciju osoba sa invaliditetom , baziranu na savremenom socijalnom modelu invalidnosti . Ovim zakonom uređuje se opšta zabrana diskriminacije po osnovu invalidnosti , posebni slučajevi diskriminacije osoba sa invaliditetom , postupak zaštite osoba izloženih diskriminaciji i mere koje se preduzimaju radi podsticanja ravnopravnosti i socijalne uključenosti osoba sa invaliditetom . Zakon se zasniva , između ostalog , na načelu uključenosti osoba sa invaliditetom u sve sfere društvenog života na ravnopravnoj osnovi . Posebno težak oblik diskriminacije predstavlja diskriminacija koju vrše organi javne vlasti u postupku pred tim organom , kao i u oblasti radnih odnosa . Zakon zabranjuje diskriminaciju u raznim oblastima života , među kojima su postupanje pred organima javnih vlasti i oblast zapošljavanja i radnih odnosa .
Zakon predviđa i nekoliko izuzetaka od zabrane diskriminacije . Tako član 23 proklamuje da se ne može smatrati diskriminacijom ako se zaposli kandidat bez invaliditeta koji je pokazao najbolji rezultat na proveri psihofizičkih sposobnosti neposredno vezanih za zahteve radnog mesta . Takođe , ne smatra se diskriminacijom ako se preduzmu određene podsticajne mere u cilju bržeg zapošljavaju osoba sa invaliditetom . U odnosu na uslove rada , član 25 propisuje da se ne smatra diskriminacijom nagrađivanje zaposlenih prema njihovom radnom učinku , dok član 28 isključuje od diskriminacije organizovanje prevoza osoba sa invaliditetom posebnim prevoznim sredstvima i uz povlastice .
Uz ovaj zakon donet je i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom . 10 Pomenuti zakon se bavi podsticajem zapošljavanja u cilju stvaranja uslova za ravnopravno učešće osoba sa invaliditetom na tržištu rada , procenom radnih sposobnosti , profesionalnom rehabilitacijom , obavezom zapošljavanja osoba sa invaliditetom , uslovima za osnivanje i rad preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom i drugih posebnih oblika zapošljavanja i radnog angažovanaja , uključujući i druga pitanja od značaja za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom . Profesionalna rehabilitacija se definiše kao organizovanje i sprovođenje programa mera i aktivnosti u cilju osposobljavanja za odgovarajući posao , zapošljavanja , održanja zaposlenja , napredovanja ili promene profesionalne karijere . 11
9 Zakon o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom , Službeni glasnik Republike Srbije , br . 33 / 2006 i 13 / 2016 . 10 Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom , Službeni glasnik Republike Srbije , br . 36 / 2009 i
32 / 2013 . 11 Član 12 Zakona .
27