Njegovog Visočanstva nudim i obećajem njegov milostivi
oprost svima koji smjesta odlože oružje i vrate se dužnostima
pokornih podanika, a od takvog oprosta izuzeti su jedino
Samuel Adams i John Hancock čiji su prijestupi previše gnusni
da bi ih se uzelo u bilo kakvo drugo razmatranje, osim
razmatranja zaslužene kazne.
Suvremenim jezikom moglo bi se reći da su Adams i
Hancock bili "u škripcu"! Prijetnja gnjevnog guvernera prisilila
ih je na donošenje još jedne, jednako opasne odluke. Žurno su
sazvali tajni sastanak najpouzdanijih sljedbenika. Pošto su se
pozvani okupili, Adams je zaključao vrata, stavio ključ u džep i
sve prisutne obavijestio da je prijeko potrebno osnovati kongres
te da nitko neće napustiti prostoriju dok se ne donese takva
odluka.
Zavladala je velika uznemirenost. Neki su odmjeravali
moguće posljedice takvog radikalnog poteza. Drugi su izrazili
duboku sumnju u razboritost tako konkretne odluke protiv
kralja. No, u toj su prostoriji bila i dvojica otporna na strah i
slijepa za mogućnost neuspjeha: Hancock i Adams. Svojom
uvjerljivošću na posljetku su potaknuli i ostale da se slože da se
putem povjerenstva za pismenu komunikaciju ugovori prvi
sastanak prvog kongresa u Philadelphiji, 5. rujna 1774. godine.
Upamtite taj datum jer je mnogo važniji od 4. srpnja 1776.
godine. Da odluka o sazivanju kongresa nije donesena, ne bi
došlo ni do potpisivanja Deklaracije neovisnosti.
Prije prvog sastanka novog kongresa, još je jedan vođa na
drugom kraju zemlje muku mučio s objavljivanjem "Kratkog
pregleda prava Britanske Amerike". Bio je to Thomas Jefferson
iz Virginije čiji je odnos s lordom Dunmoreom (kraljevim
namjesnikom u Virginiji) bio jednako napet kao i odnos
Hancocka i Adamsa s njihovim guvernerom.
Nedugo nakon stoje objavio svoje djelo, Jefferson je saznao
da ga vlada Njegova Visočanstva tereti za veleizdaju. Izazvan
tom prijetnjom, jedan od Jeffersonovih suradnika, Patrick
149