čovjek prestao stjecati znanje. Najštetniji oblici
nesnošljivosti vezani su za religiozne, rasne i političke
različitosti mišljenja.
24. Neumjerenost. Najštetniji oblici neumjerenosti povezani
su s jelom, alkoholnim pićima i seksualnim aktivnostima.
Pretjerivanje u bilo čemu od navedenoga kobno je za uspjeh.
25. Nesposobnost za suradnju. Zbog ovog nedostatka mnogo
više ljudi gubi svoje položaje i velike životne prilike,
nego zbog svih ostalih nedostataka zajedno. Taj nedostatak
neće tolerirati nijedan uspješan poslodavac ili vođa.
26. Posjedovanje moći koja nije stečena vlastitim naporom.
(Sinovi i kćeri imućnih ljudi te ostali koji nasljeđuju
novac koji nisu sami zaradili.) Moć u rukama osobe koja
ju nije sama stekla često će polako osujećivati uspjeh.
Brzo bogaćenje mnogo je opasnije od siromaštva.
27. Svjesno nepoštenje. Poštenje se ničime ne može zamijeniti.
Čovjek može, bez trajne štete, privremeno biti nepošten
uslijed okolnosti kojima ne može upravljati. No, za
osobu koja je svjesno nepoštena, nema nade. Njegova će
ga djela prije ili poslije sustići, a platit će ih gubitkom
ugleda, katkad čak i slobode.
28. Samoljublje i taština. Te značajke služe kao crvena
svjetla koja drže ostale na udaljenosti. Svakako su kobne
za uspjeh.
128