RAZGOVOR | DISTRIKT 1913
dječak-uznik Auschwitza
Mi, Olegovi prijatelji, želimo vjerovati u nastavak ove priče koja slavi život nakon preživljenoga pravog pakla na zemlji. Ovako stravičnu priču mogao je napisati samo heroj života. Zbog cjelovite istine, od Auschwitza do Rotary Internarionala, pozivamo sve Rotary prijatelje u Hrvatskoj i Rotary International da nam pomognu pronaći izdavača, da se živa sjećanja našeg prijatelja o strahotama i nevinim žrtvama Holokausta nikad ne zaborave i nikad ne ponove. mama Nevenka, baka Olga( babuška) i ja uspjeli smo uspostaviti vezu s Beogradom gdje se nalazio moj djed Ante u ulozi šefa privremene države DFJ( Demokratska Federativna Jugoslavija). Tom Jugoslavijom prijelaznog razdoblja, slijedom Sporazuma Tito-Šubašić, upravljalo je tročlano kraljevsko namjesništvo( Budisavljević, Mandić i Sernec).
Dogovorom Beograd-Moskva, obitelj Mandić oslobođena u Oswiecimu( rusko i poljsko ime za Auschwitz), trebala je uz pomoć Crvene armije biti upućena u Moskvu, na povratnom putu za Jugoslaviju. Međutim, to nije bilo jednostavno provesti na temperaturi od-10 C ° na prostoru kojem je netom prošla prva linija fronta, tako da je prije evakuirano 4000 preostalih oslobođenih logoraša, negoli mi – mama, babuška i ja. Nakon više od mjesec dana uz rusko administrativno i upravno osoblje, u logoru smo ostali samo mi. A 2. ožujka 1945., bio je petak, ruski komandant nas je ukrcao u auto i izveo na glavnu izlaznu rampu. Rampa Arbeit macht frei spustila se za nama, a ja sam( uz mamu i babušku) ušao u povijest: bio sam posljednji uznik koji je živ napustio Auschwitz.
• Potječeš li iz židovske obitelji? – Niti govora. Mnogi poistovjećuju
Holokaust s ranijom riječi pogrom, kojom su nazivani progoni Židova u kasnom Srednjem vijeku kao i oni iz 18. i 19. stoljeća u Rusiji, Ukrajini i Poljskoj. A osim toga, s obzirom na to da su Židovi podnijeli najviše civilnih žrtava u Drugom svjetskom ratu, Holokaust je postao skoro sinonim za uništenje Židova( vidi „ Konačno rješenje židovskog pitanja“). To je međutim pogrešno. Holokaust podrazumijeva progon( uništenje) svake etničke grupe ili pojedinca koji se suprotstavlja činom ili mišlju njemačkom nacizmu- vlasti i ideologiji. U Auschwitzu sam nosio crveni trokut na prsima: politički zatvorenik. I to s nepunih 12 godina!
• Poznat je tvoj izdavački opus. Objavio si dvije „ Kronike obitelji Mandić“ i dvije opsežne, svojevrsne povijesti rotarijanstva u svijetu i u Hrvatskoj. Zar Auschwitz tvoga života još nije došao na red?
Nije baš tako. Auschwitz je iskrojio moj život. I moj pristup njemu. Auschwitzu mogu zahvaliti što sam proživio prekrasan život. Ali kad bih se odlučivao da moja mračna i turobna saznanja napišem, nisam nalazio primjerenog zainteresiranog izdavača koji bi moj rad dovršio na meni zadovoljavajući način. I uz prethodnu financijsku konstrukciju, naravno. Tako je to bilo sedamdesetih godina prošlog stoljeća, pa sam moju „ pisaniju“ objavio u riječkim novinama „ Novom listu“ u 14 nastavaka. Isto tako i u beogradskom časopisu „ Duga“.
Na moju veliku žalost i čuđenje niti zadnjih desetljeća nije bilo značajnijeg izdavačkog interesa za moja logoraška iskustva. Čak ni zadnjih desetak godina kada sam na tu temu držao brojna( i do 40 godišnje) predavanja, prezentacije i tribine po školama, klubovima i slično. I onda su počeli stizati sve češći pozivi za nastupe u Italiji, što je prije dvije godine posljedično izazvalo ponudu jedne talijanske izdavačke kuće da obznani moju priču u obliku razgovora s tršćanskim novinarom i piscem Robertom Covazem.
Knjiga je izdana. Naslov: Oleg Mandić – L’ ultimo bambino di Auschwitz, a 27. siječnja prošle godine je bila umetnuta u 11.000 primjeraka dnevnih listova sjeverne Italije.
• Međutim, reklo bi se, to je bio tek početak jedne lijepe priče …
Točno! Knjiga je došla i u ruke riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela čija je ideja bila prevesti ju na hrvatski jezik i na njezinoj prezentaciji osmisliti već tradicionalno obilježavanje Dana sjećanja na Holokaust 2017. Tako je i bilo. Uz suglasnost talijanskog izdavača kao i koautora, knjiga je prevedena, obogaćena dodatnim ilustrativnim materijalom i u režiji Grada Rijeke objavljena i dostojno predstavljena. Njezin naslov je: Oleg Mandić – posljednji dječak iz Auschwitza.
ROTARY DISTRIKT 1913 | WWW. ROTARY. HR | 45