Rast svijesti u ruralnim zajednicama o posljedicama klimatskih promjena i potrebe da se poveća
otpornost i bio-raznolikost šuma i poljoprivrednih eko-sustava, kao i ispuštanje ugljika;
Povećana dostupnost i praktičnost učinkovitijih i ekološki prihvatljivih tehnologija u poljoprivredi i
šumarstvu (zelene tehnologije);
Velika dostupnost vode. Zahvaljujući povoljnim klimatskim, hidro-geološkim i hidrološkim
značajkama, te razmjerno maloj populaciji, prilike korištenja vode u Hrvatskoj su vrlo povoljne, te se
mogu iskorištavati unutar konteksta Nacionalnog plana navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta i
vodnog gospodarenja u Hrvatskoj s jasnim ciljevima Agenda 2020, također uzevši u obzir vrlo
nepovoljne uvjete koji se mogu sezonski pojaviti zbog ekstremnih događaja;
Nacionalna strategija za energiju proizvedenu iz obnovljivih izvore i povećana potražnja koja je
vođena potrebom da se dostignu energetski ciljevi Agende 2020 potaknut će iskorištavanje biomase
iz poljoprivrede, prerade hrane i šuma;
Očekivano povećanje cijena fosilnih goriva unaprijedit će koristi ruralnih zajednica kada je riječ o
opskrbi iz obnovljivih izvora energije;
Makro-regionalne strategije postavljaju ključna pitanja s utjecajem na poljoprivredni i šumarski
sector.
4.1.5. Prijetnje utvrđene u programskom području
Sve starije stanovništvo u ruralnim područjima može povećati pritisak na dostupnost zdravstva i
službi u potpori zdravstvu, te jedinice lokalne samouprave;
Nastavak migracije može dovesti do smanjenja ruralnih zajednica i napuštanje ruralnih naselja, s
pripadajućim gubitkom kulturnih i tradicionalnih vrijednosti;
Manjak propisa o osnovnim uslugama i propadanje infrastrukture zbog smanjenja troškova javnog
financiranja, te neadekvatnih organizacijskih modela;
Neuspjeh preuzimanja inovacija i sudjelovanja u suradničkim aktivnostima: poljoprivrednici i
vlasnici šuma s malom razinom obrazovanja manje su skloni preuzimati rizik i inovacije ili uvidjeti
prednosti suradništva;
Svjetska ili regionalna financijska kriza i slab investicijski potencijal pogoršani su nedostatkom
pristupa kreditima, time se stvara prepreka modernizaciji;
Konkurencija iz susjednih zemalja i jeftiniji proizvodi s EU tržišta;
Visoki troškovi plasiranja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u velike prodajne lance, koji
proizlaze iz stabilne kvalitete pomagala i logistike;
Manjak svjesnosti javnih i gospodarskih subjekata prema održivom i ekološki održivom upravljanju
u poljoprivredi i šumarstvu;
Degradacija okoliša: degradacija (propadanje) okoliša u ključnim okolišnim objektima mogu znatno
i negativno utjecati na poljoprivredni sektor u dužem vremenskom razdoblju. Štetnici i bolesti mogu
također imati nepredvidiv i potencijalno važan utjecaj na gospodarstva i šumarska poslovanja,
posebno na hranu i lance opskrbe drvnih proizvoda;
Ranjivost ruralnih područja prema elementarnim nepogodama, kao što su poplave kojima se riskira
način života u poljoprivrednom sektoru;
Učinci na globalne klimatske promjene o stabilnosti proizvodnje, kvalitete proizvoda, te očuvanju i
stabilnosti poljoprivrednih i šumskih eko-sustava;
Učinci promjena u korištenju zemlje i hidroloških režima na stabilnost proizvodnje i eko-sustava;
Napuštanje poljoprivrednih površina uz odljev ruralnog stanovništva, zajedno sa izmjenama
(sukcesija) i posljedičnim smanjenjem i intenzitetom gospodarenja šumskim eko-sustavima.
90