ruralnim područjima dva put viši u odnosu na urbana područja, što govori o regionalnim razlikama. U većini
županija, postotak osoba koje žive u ruralnim područjima i koje su završile samo osnovnu školu (stariji od
15 godina) varira između 20 – 35%
Zaposlenost
U 2012. stopa zaposlenosti pokazuje udio radno sposobnog stanovništva koja je u radnom odnosu (Prilog IV
- Tablica 1). U 2012. godini u Hrvatskoj je stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godina bila
50,7%, što je najniže od svih EU država članica i 13,5% manje od prosjeka EU-27. Stopa zaposlenosti za
osobe u dobi od 20 do 64 je porasla za 62,9% do 2008, ali zbog financijske, gospodarske i dužničke krize
padala je svake godine od 2009. - 2012.
Jedan od ciljeva strategije Europa 2020 je da do 2020. godine 75% osoba u dobi od 20 do 64 godina bude u
radnom odnosu, dok je za Hrvatsku taj cilj 59%. Prosječna stopa zaposlenosti u 2012. iznosi 50,7% te je
nešto veća kod muškaraca nego li kod žena (CI-5). Stopa samozaposlenosti (15-64 godine) u RH iznosi
16,4% u 2012. godini (CI-6).
Prema procjenama Eurostata broj radnog sposobnog stanovništva u 2012. godini iznosi 2.837.000 od čega je
1,778 milijuna aktivno stanovništvo, a zaposleno je 1,446 milijuna osoba. Podaci Eurostata ukazuju na
činjenicu da je u 2009. godini u tercijarnom sektoru bilo zaposleno čak 64%, dok u primarnom samo 4,7%
ukupno zaposlenih (CI-11).
Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi3 o strukturi zaposlenosti u 2012., u poljoprivredi je bilo zaposleno
179,900 osoba tj. 12,4%, u šumarstvu 1%, u prehrambeno-prerađivačkoj industriji 3,4%, a u turizmu 5,7%
zaposlenih (CI-13).
Stopa anketne nezaposlenosti u Hrvatskoj porasla je s 8,4% u 2008. godini na do 15,8% u 2012. godini kada
je prosječan broj nezaposlenih iznosio 324.324 osoba. Preko 40% nezaposlenih je u dobi između 15 i 24
godina. (CI-7). Dugoročna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je bila 10,3%, dvostruko više nego u EU-27 s
prosjekom od 4,6%.
Osnovna infrastruktura u ruralnom području
Komunalne usluge
Sustavom javne odvodnje u 2007. pokriveno je 43,6% stanovništva, uz značajne razlike među županijama i
jedinicama lokalne samouprave. Samo 28% od ukupnog stanovništva je pokriveno uslugama pročišćavanja
otpadnih voda (43,6% stanovništva je pokriveno sustavom odvodnje, od čega je 61% imalo sustave,
uključujući i sustav za obradu otpadnih voda), daleko ispod EU standarda 27 (60% -70%). U kontinentalnoj
Hrvatskoj, broj stanovnika bez pristupa na javni kanalizacijski sustav je veći u naseljima do 2.000
stanovnika, uglavnom u Osječko-baranjskoj županiji, a zatim slijede Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska,
Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija.
Vodoopskrba pokrivenost javnosti na nacionalnoj razini je u prosjeku oko 80%, ispod EU prosjeka 27
(90%).
Prometna infrastruktura
U Republici Hrvatskoj 26,963.90 km cesta su klasificirane u javnom cestovnom sustavu: 1.413,10 km
autoceste, 6867,70 km državnih cesta, 9,703.40 km županijskih cesta i 8.979,70 km lokalnih. Prosječna
65