prirodnim mješovitim sastojinama glavnih vrsta drveća.
Velikom dijelu degradiranih šumskih sastojina u šumama šumoposjednika, osobito panjača (278.554 ha)
koje predstavljaju 48% svih šumoposjedničkih šuma u Republici Hrvatskoj (Izvor: ŠGOP 2006.-2015.),
potrebna je mehanička priprema tla prije njihova prevođenja u visoki uzgojni oblik. Šumoposjednicima je
nužno osigurati dostupnost ekonomski i okolišno prihvatljivih strojeva pomoću kojih će se kvalitetno
pripremiti tlo za sadnju šumskih vrsta drveća s ciljem konverzije niskih u visoke šume.
Šumske kulture su, zbog svoje strukture, izrazito osjetljive na biotske i abiotske čimbenike. Rasprostiru se
na 70.021 ha (ŠGOP 2006.-2015.), što čini 3% šuma u Republici Hrvatskoj. Poželjno je provesti konverziju
dijela šumskih kultura u mješovite šumske sastojine autohtonih vrsta drveća. Mješovite šumske sastojine,
zbog svoje strukture, otpornije su na biotske i abiotske čimbenike od šumskih kultura, imaju veću biološku
raznolikost te bolje ispunjavanju općekorisne funkcije.
Kako bi se u vrijeme sve veće potražnje za drvom povećala proizvodnost i učinkovitost pridobivanja drva i
predindustrijske prerade drva [1], a istovremeno zaštitili i očuvali šumski ekosustavi, nužno je uvođenje
novih tehnika i tehnologija te primjena i razvoj inovacija. Njihovim uvođenjem i primjenom na održiv će se
način povećati gospodarska vrijednost šuma, učinkovitost sustava pridobivanja i predindustrijske prerade
drva što će doprinijeti povećanju zaposlenosti u šumarskom sektoru, jednog od ključnih za opstanak
stanovništva na ruralnim područjima Hrvatske.
Zbog velike površine šuma i šumskih zemljišta značajan dio stanovništva Hrvatske, osobito u ruralnim
područjima, zaposlen je u sektoru šumarstva. Privatni izvođači radova u pridobivanju drva (326 licenciranih
izvoditelja, Izvor: HKIŠDT) te mali i srednji subjekti u primarnoj preradi drva (1.331, Izvor: DZS) zbog
skupe nabavne cijene strojeva, alata i opreme, često koriste slabo učinkovite, ekološki nepovoljne i za
ljudsko zdravlje i okoliš štetne strojeve, alate i postupke. Nezadovoljavajuća tehnološka razina strojeva,
alata i opreme koja se koristi u pridobivanju drva i radovima predindustrijske prerade drva, dovodi do
smanjenja učinkovitosti i sigurnosti izvođenja radova, povremenih prekomjernih oštećenja šumskih
ekosustava, te narušavanja zdravlja izvođača radova. Zbog navedenih razloga, u predindustrijskoj preradi
drva kod malih subjekata dolazi do smanjenja konkurentnosti i mogućnosti opstanka na sve zahtjevnijem
tržištu što uzrokuje stalni i značajan pad zaposlenih u drvoprerađivačkoj djelatnosti: od 1990. do 2011. broj
zaposlenih se smanjio za gotovo 70% (Izvor: DSZ).
Hrvatska ima velik, do sada nedovoljno iskorišten potencijal za proizvodnju šumske biomase od 2,75
milijuna m³ u šumama (Izvor: ŠGOP 2006.-2015.) te 1,5 milijuna m³ šumske biomase u preradi drva (Izvor:
Šumarski fakultet). Značajan potencijal za proizvodnju šumske biomase nalazi su u privatnim šumama u
kojima se uglavnom proizvodi ogrjevno drvo. Zbog sve veće potražnje i velikog potencijala za povećanje
proizvodnje šumske biomase (drvna sječka), potrebno je razviti i povećati primjenu tehnologija za
proizvodnju i skladištenje šumske biomase te u upotrebu uvesti strojeve za njeno ekonomski isplativo
pridobivanje, naročito iz nedovoljno otvorenih i trenutačno nepristupačnih šumskih područja. Ovime će se
na održiv način povećati dostupne količine šumske biomase kao obnovljivog izvora energije uz otvaranje
novih radnih mjesta u ruralnim područjima.
Niska razina uporabe šumske biomase kao OIE, nedovoljna primjena drva kao ekološki prihvatljivog
materijala i nedovoljno razvijena svijest javnosti o mogućnostima, prednostima i nužnosti njegove primjene,
zahtjeva značajna ulaganja u promociju drva. Specifični ciljevi mjere su:
konverzija degradiranih šumskih sastojina, šumskih sastojina narušene strukture vrste drveća i
šumskih kultura u mješovite visoke šume autohtonih vrsta drveća;
modernizacija postojećih te uvođenje učinkovitih i okolišno prihvatljivih tehnologija, strojeva i
349