predstavljaju terminalnu fazu vegetacijske sukcesije, a time i najvrjednije šumske sastojine s gledišta usluga koje
nam pružaju, a dugoročno i s gospodarskog gledišta. Za razliku od degradiranih oblika šumskih sastojina, čiji je
razvoj sukcesije iz nekih razloga zaustavljen, dobro formirane šumske sastojine nedvojbeno su otpornije na
nepovoljne klimatske promjene i djelovanje ostalih štetnih biotskih i abiotskih faktora.
Konverzijom je potrebno panjače, šikare i šibljake, čija je degradacija rezultat nestručnog gospodarenja u
prošlosti, šumski požari te drugi biotski i abiotski faktori, prevesti u šume visokog uzgojnog oblika u
područjima gdje su takve šume prije postojale, ali samo gdje to dopuštaju trenutni klimatski i sastojinski
uvjeti, kako bi se zadovoljili ekološki ciljevi.
Za konverzije svih degradacijskih stadija šume u visoki uzgojni oblik, u obzir je potrebno uzeti klimatske i
stanišne uvjete te na temelju toga odabrati vrstu drveća i prikladnu tehnologiju (za pripremu tla, sadnju ili
sječu, itd.)
4.2.19. Potreba 19. Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvođenje radova u šumarstvu i preradi
drva
Prioriteti/područja od interesa
2C+) Povećanje održivosti i kompetentnosti šumskih gospodarstava i promocija održivog
gospodarenja šumama
5C) Olakšavanje opskrbe i korištenja obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada, ostataka i
drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva
5E) Poticanje pohrane i sekvestracije ugljika u poljoprivredi i šumarstvu
6.A) Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća kao i otvaranje radnih mjesta
Poprečni ciljevi
Okolina
Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama
Inovacije
Opis
Zbog sve veće potražnje za drvom potrebno je povećati produktivnost i učinkovitost pridobivanja drva i
predindustrijske prerade drva, ali istovremeno zaštititi i očuvati šumske ekosustave. Također, je nužno
uvođenje novih tehnika i tehnologija te primjena i razvoj inovacija. Zbog velike površine šuma i šumskih
zemljišta značajan dio stanovništva u Republici Hrvatskoj, osobito u ruralnim područjima, zaposlen je u
sektoru šumarstva. Privatni izvođači radova u pridobivanju drva (326 licenciranih izvoditelja) te mali i
srednji subjekti u predindustrijskoj preradi drva (1.331) zbog skupe nabavne cijene strojeva, alata i opreme,
često koriste slabo učinkovite, ekološki nepovoljne i za ljudsko zdravlje i okoliš štetne strojeve, alate i
postupke što uzrokuje povremena prekomjerna oštećenja šumskih ekosustava, narušavanja zdravlja
izvođača radova, smanjenje konkurentnosti i značajan pad zaposlenosti u drvoprerađivačkoj djelatnosti. Od
1990. godine do 2011. godine broj zaposlenih se smanjio za gotovo 70%.
Zbog velikog udjela degradiranih šumskih sastojina u privatnim šumama, naročito panjača (278 554 ha)
118