Prostor 57 Prostor+broj+57+prostor+57+web | Page 72
foto: Irena Bajčeta
VOŽNJA BICIKLA (UPRAVO)
PREDSTAVLJA POSEBAN UŽITAK
DOŽIVLJAJA GRADA, PRI ČEMU
BRZINA KRETANJA, MOGUĆNOST
ZAUSTAVLJANJA, BRZOG I JED-
NOSTAVNOG PARKIRANJA,
OMOGUĆAVA SAGLEDAVANJE
GRADA, ALI I BOLJU SOCIJALIZACI-
JU SVIH AKTERA NA STAZI.
niti biciklo kao prevozno sredstvo koje
funkcioniše po principu zero energy..
Ipak, tema ove priče je doživljaj grada
iz pozicije bicikliste, kao i potreba i
spremnost grada da u budućnosti svoje
urbane politike usmjeri ka koncep-
tu kreiranja biciklističkog grada.
Dok naši gradovi i ljudi još uvijek
istinski nisu prihvatili biciklizam kao
zvanični i ravnopravni vid prevoza, a ne
samo kao ,,vannastavnu’’ aktivnost, u
Amsterdamu se po drugi put održava
Biciklističko arhitektonsko bijenale
(BICYCLE ARCHITECTURE BIENNALE),
kretanjem, koje su vremenom dovodile
do ideje o šetajućim gradovima ,,Wal-
king City’’ (Archigram, 1961-1974).
Pojava biciklizma je takođe uvela
značajne promjene u doživljaju grada i
kretanja kroz grad. Zaštićene staze za
bicikliste, prva su značajnija promjena
na našim ulicama, koja uvodi novu
kategoriju ravnopravnih aktera u
saobraćaj. Stoga, ne bi trebalo da čudi
da je ovaj tekst posvećen upravo temi
biciklizma i arhitekture, koji sublimiraju
moje dvije velike ljubavi, a u praksi
kreiraju potpuno novu arhitektonsku
praksu, zvanu biciklistička arhitektura.
Novi pokret u zelenim urbanim politi-
kama i pametnim vladama, biciklizam
uvodi u novi arhitektonski kanon, na-
mećući ideju o kreiranju potpuno novog
koncepta grada – biciklističkog grada.
Kod nas se talas biciklističke groznice
može osjetiti, uistinu ne tako opštepri-
hvaćen, i ne tako obožavan, ali makar
smo se izborili za prve staze. Imala
sam tu čast i zadovoljstvo da prije
nekoliko godina budem aktivan član
tima Biciklo.me koji nosi zasluge za
uspješnu borbu i malu revoluciju koja
nam je obezbijedila sigurniji biciklistički
prostor. Ne baš idealan, ali neophodan
da ljudi biciklo počnu doživljavati kao
vid aktivnog saobraćaja a ne samo
rekreacije. Vožnja bicikla upravo pred-
72
stavlja poseban užitak doživljaja grada,
pri čemu brzina kretanja, mogućnost
zaustavljanja, brzog i jednostavnog
parkiranja, omogućava sagledavanje
grada, ali i bolju socijalizaciju svih
aktera na stazi. Tema ovog teksta nisu
opštepoznati fakticiteti koji biciklizam
čine veoma zdravom, opuštajućom, jef-
tinom, korisnom fizičkom aktivnošću,
,,KRETANJE I KOMUNICI-
RANJE MOGU BITI SINONI-
MI GRADA’’ , ISTIČE RANKO
RADOVIĆ, SMATRAJUĆI
DA NIŠTA TAKO NE
DEFINIŠE FORMU GRADA
KAO SISTEM KRETANJA.