Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i

(4) Razumijevanje Nadalje, četvrti element metodološkog okvira za analizu i kritiku za pregledne radove je razumijevanje. Element razumijevanje od vas traži da objasnite, sumirate, parafrazirate, interpretirajte ‘svojim riječima’ informacije iz rada. Nakon što pročitate cjeloviti tekst, odredite temu rada, ‘dozovete’ prethodno znanje i istaknete bitne informacije, cjeloviti tekst trebate ‘prepričati’. Ključno je, dakle, parafraziranje teksta kojim se izbjegava reprodukcija ili mehaničko ponavljanje pročitanog. Da biste tekst mogli parafrazirati, morate ga razumjeti, a razumijevanje je temeljno za (duže i lakše) zapamćivanje i korištenje informacija. Prilikom parafraziranja, pomognite si sintagmom drugim riječima. Dobro parafraziranje je ono u kojem ‘druge riječi’ zahvaćaju osnovne odrednice originalnog teksta. (Foundation for Critical Thinking) Primjerice, nastojite li parafrazirati sljedeći odlomak teksta: Teško je odrediti precizan datum nastanka te kulture moći koja je povela rat protiv prirode, ali neki će početak tog nerazumijevanja i neprijateljstva potražiti već u 16. i 17. stoljeću. Prvo, s baconovskim naputkom o potrebi kroćenja prirode i ‘oblikovanju prirode na nakovnju’ te kartezijanskim odvajanjem prirode od čovjeka, pri čemu bi čovjek trebao ‘vladati’ i ‘upravljati’ prirodom kao nečim Drugim. (...) Kao vodeća paradigma ekonomskog rasta misao o prirodnim resursima kao nepovezanim i izoliranim elementima koje se može nekontrolirano oblikovati na nakovnju bez ugrožavanja cijelog sustava zadržavala se sve do 70-ih godina prošlog stoljeća. Tada se sve više počinje upozoravati na preteški konzumerizam građana zapadnih visokoindustrijaliziranih zemalja, kratkovidnu zaluđenost progresom i materijalno-ekonomskim rastom, neizdrživ pritisak potrošačkog društva na okoliš i Zemlju, što kasnije rezultira zagađenim i manje kvalitetnim životnim prostorom, bolestima, siromaštvom i, kako kaže Reusswig (1993.), ‘samopropadanjem društva’. Počinju se spominjati ‘granice rasta’ (Meadows i sur., 1973.), odnosno nagovješćuje se kriza resursa, razgolićuju se ‘mitovi napretka’ (Kalanj, 1994.) (...) Negdje u to vrijeme inauguriran je novi termin koji je trebao, ne zaustaviti, već kvalitativno preusmjeriti zahuktalu mašinu postratnog gospodarskog rasta i razvoja. U Stockholmu 1972. godine, na prvoj UN-ovoj konferenciji o okolišu i razvoju, zagovarala se nužnost etike koja bi pomirila gospodarski rast i zaštitu okoliša, a kao rješenje za sve veće uništavanje prirode te siromaštvo i ljudsku bijedu dobili smo koncept održivog razvoja. (Šimleša, 2003, str. 403.) pročitajte tekst i nakon toga započnite parafraziranje sintagmom – drugim riječima, .... i krenite izlagati ono što je autor napisao u tekstu, ali ‘svojim riječima’: Drugim riječima, precizan datum nastanka kulture moći čovjeka nad prirodom teško je odrediti. Počeci ‘rata protiv prirode’ vezuju se uz 16. i 17. stoljeće i to uz mislioce Bacona i Descartesa. Bacon je govorio o potrebi kroćenja prirode i ‘oblikovanju prirode na nakovnju’, a Descartes o odvajanju prirode od čovjeka prilikom kojeg čovjek vlada i upravlja. ‘Rat protiv prirode’ vodio se sve do 70-ih godina prošlog stoljeća. Tada se počelo upozoravati na pretjerani konzumerizam građana zapadnih visokoindustrijaliziranih zemalja, redukciju pojma razvoja samo na materijalno-ekonomski rast i pritisak potrošačkog društva na okoliš i Zemlju jer Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja 89

Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 89