Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 56
Za one koji žele znati više: Deskriptivne i normativne tvrdnje
Deskriptivne tvrdnje koje čine određenu poziciju, budući da se njima nastoji opisati činjenično
stanje stvari, mogu zadovoljiti relaciju istinitosti, odnosno mogu odgovarati ili ne odgovarati
zbilji. Primjerice, tvrdnja Pauci imaju četiri para nogu je deskriptivna tvrdnja i njome se opisuje
činjenično stanje stvari – u ovom konkretnom slučaju, ono što se tvrdi odgovara zbilji pa je
tvrdnja istinita. S druge strane postoje tzv. normativne tvrdnje, kojima se tvrdi ili poriče kakvo
bi nešto trebalo biti, što bi se trebalo činiti, itd. Njima se ne nastoji opisati činjenično stanje
stvari pa one ne zadovoljavaju relaciju istinitosti, odnosno ne odgovaraju ili ne odgovaraju
zbilji. Primjerice, tvrdnja Čovjek treba biti tjelesno aktivan je normativna tvrdnja i njome se tvrdi
kakvo bi nešto trebalo biti – u ovom konkretnom slučaju odgovaranje ili neodgovaranje zbilji
se ne dovodi u pitanje, pa ova tvrdnja nije ni istinita ni neistinita. Nadalje, etika, estetika,
ekologija itd., koje u većini sadrže normativne tvrdnje, ne mogu biti istinite ili neistinite. U
tom kontekstu, ukoliko vaša pozicija sadrži normativne tvrdnje, ne zahtijeva se da one zadovolje uvjet istinitosti budući da normativne tvrdnje ne odgovaraju ili ne odgovaraju zbilji.
Ipak, postoje autori koji će se protiviti tome određenju normativnosti pa će primjerice tvrditi
da postoje moralne činjenice (primjerice da je određeno djelovanje moralno dobro ili loše – pa u
tom smislu Ubojstvo je moralno loše može biti moralna činjenica) koje, dakle, omogućuju da se
etičkim tvrdnjama odredi istinitost. Navedeno može vrijediti i za primjerice, estetske tvrdnje.
O moralnim činjenicama vidi više u:
Campbell, R. (2008). Moral Epistemology. Preuzeto 24. srpnja 2011. s http://plato.stanford.
edu/archives/fall2008/entries/moral-epistemology/
Sayre-McCord, G. (2009). Moral Realism. Preuzeto 24. srpnja 2011. s http://plato.stanford.
edu/archives/sum2011/entries/moral-realism/
Sinnott-Armstrong, W. (2009). Moral Skepticism. Preuzeto 24. srpnja 2011. s http://plato.
stanford.edu/archives/sum2009/entries/skepticism-moral/
Zadatak 9. Odredite jesu li navedeni argumenti valjani. Objasnite zašto je određeni argument valjan ili nije.
1. Sve trešnje su biljke. Sve biljke su živa bića. Dakle, sve trešnje su živa bića.
2. Juraj nema kćer. Dakle, Juraj ima sina.
3. Neke trešnje su biljke. Sve biljke su živa bića. Dakle, sve trešnje su živa bića.
4. Ako jedem raznoliko, zdrava sam. Jedem raznoliko. Dakle, zdrava sam.
5. Nijedna ptica nije sisavac. Neke životinje su ptice. Dakle, neke životinje su
sisavci.
6. Ići ću u Španjolsku ili ću ostati kući. Neću ostati kući. Dakle, ići ću u
Španjolsku.
7. Ako živim u šumi, sretna sam. Ne živim u šumi. Dakle, nisam sretna.
8. Neki ljudi imaju smisla za humor. Svi ljudi su živa bića. Dakle, neka živa bića
imaju smisla za humor.
9. Ili je tako da nije dobro gledati televiziju ili nije istina da je dobro slušati
muziku. Nije dobro gledati televiziju. Dakle, dobro je slušati muziku.
56
Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja