Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 55

Primjer 8. Ako slušam Chopina, lakše podnosim svijet. Lakše podnosim svijet. Dakle, slušam Chopina.
Je li navedeni argument valjan? Ako je, onda nije moguća situacija u kojoj su premise istinite, a
konkluzija lažna. Navedeni argument nije valjan jer je moguća situacija u kojoj je istina da lakše
podnosim svijet ako slušam Chopina i u kojoj je istina da lakše podnosim svijet, ali da ne slušam
Chopina, jer je razlog mog lakšeg podnošenja svijeta nešto sasvim drugo – primjerice planinarenje. Dakle, uspješno generiranje protuprimjera argumentu – navođenje moguće situacije u kojoj
su premise istinite, a konkluzija lažna: Istina je da ako slušam Chopina, lakše podnosim svijet. Istina je
da lakše podnosim svijet. No, nije istina da slušam Chopina i zato lakše podnosim svijet, već je istina da
planinarim pa zato lakše podnosim svijet – vodi k tome da za argument kojeg razmatramo možemo
reći da nije valjan.
Primjer 9. Ako slušam Chopina, lakše podnosim svijet. Slušam Chopina. Dakle, lakše podnosim svijet.
Je li navedeni argument valjan? Ako je, onda nije moguća situacija u kojoj su premise istinite, a
konkluzija lažna. Navedeni argument je valjan jer nije moguća situacija u kojoj je istina da ako
slušam Chopina, lakše podnosim svijet i pritom je istina da slušam Chopina, a nije istina da lakše
podnosim svijet. U ovom slučaju ne vrijedi protuprimjer nekog drugog razloga za lakše podnošenje
svijeta jer u ovom slučaju neki drugi razlog lakšeg podnošenja svijeta nije potreban budući da je
istinit razlog za lakše podnošenje svijeta - slušanje Chopina. Dakle, iz navedenih premisa nužno
slijedi konkluzija da lakše podnosim svijet.
Primjer 10. Oblačno je ili ne pijemo čaj. Pijemo čaj. Ako nije oblačno, onda nije jesen. Dakle, jesen je.
Je li navedeni argument valjan? Ako je, onda nije moguća situacija u kojoj su premise istinite, a konkluzija lažna. Navedeni argument nije valjan jer je moguća situacija u kojoj su sve premise istinite, a
konkluzija je lažna. Kako to u ovom složenijem primjeru provjeriti? Prvo krećemo od jednostavnog
suda – Pijemo čaj. Ako pretpostavimo da je taj sud istinit, onda je istina da je oblačno. Preciznije,
istina je da je oblačno jer je istina da je oblačno ili ne pijemo čaj, a budući da mi pijemo čaj, vrijedi
da je oblačno. Konačno, iz suda Ako nije oblačno, onda nije jesen i iz izvedenog suda Oblačno je nužno
ne slijedi da je jesen. Prema tome, može vrijediti i da nije jesen. Dakle, moguća je situacija da su sve
premise istinite: Ako nije oblačno, onda nije jesen. Oblačno je ili ne pijemo čaj. Pijemo čaj., a da konkluzija nije istinita – Nije jesen.
Pijemo čaj – istina.
Oblačno je ili ne pijemo čaj – istina. (Ako je istina da pijemo čaj – prethodna
premisa, onda je istina da je oblačno jer vrijedi da je oblačno ili ne pijemo čaj)
Ako nije oblačno, onda nije jesen. – istina
Ako je sve navedeno istina, nije nužno istina da je jesen. Dakle, konkluzija
može biti lažna.
Uvjet valjanosti u ovome slučaju nije zadovoljen pa možemo zaključiti da argument nije valjan.

Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja

55