Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i

U određivanju valjanosti argumenta koji sadrži kategoričke propozicije možete si pomoći grafičkim prikazom premisa, na isti način kako smo grafički prikazivali premise određujući što slijedi iz ponuđenih premisa. Za određivanje valjanosti argumenta koji sadrži kategoričke propozicije postupak je sljedeći: 1. Grafički prikažite prvu premisu.53 2. Grafički prikažite drugu premisu nastojeći učiniti tako da se iz toga grafičkog prikaza dade iščitati negacija konkluzije (ili drugim riječima, dade iščitati to da je konkluzija lažna). 3. Ako uspijete grafički prikazati premise na način da je ujedno iz toga grafičkog prikaza čitljiva i negacija konkluzije (kao što smo mi uspjeli na potonjem grafičkom prikazu), onda možete zaključiti da argument kojeg razmatrate nije valjan zato što postoji situacija u kojoj su sve premise istinite, a konkluzija lažna. Ono što vas u primjeru 2 može zbunjivati jest istinitost konkluzije – sve cikle jesu povrće. Konkluzija Sve cikle su povrće je istinita propozicija, no istinitost propozicija ne određuje valjanost argumenta. Kada se razmatra valjanost argumenta, onda se razmatra ispravnost zaključivanja onoga što argument iznosi i pritom se ne ispituje istinitost onoga što se tvrdi, odnosno pritom se ne ispituje odgovara li ono što se tvrdi zbilji.54 Prema tome, u određivanju valjanosti ne zanima nas istinitost propozicija, već nas zanima može li postojati situacija u kojoj ako pretpostavimo istinitost premisa, konkluzija ne mora nužno biti istinita. Ukoliko je takva situacija moguća, argument kojeg razmatramo nije valjan. U primjeru 2 moguća je situacija u kojoj su sve cikle ukusne i sve je povrće ukusno, ali naprosto cikla nije povrće. Treba razlikovati pojam valjanosti i pojam istine. Valjanost se odnosi na ispravnost zaključivanja. Dakle, u primjerima gdje se od vas očekuje da odredite valjanost određenog argumenta, ne trebate ispitivati istinitost premisa i samo na temelju (ne)istinitosti premisa zaključiti da argument (ni)je valjan. Približimo rečeno sljedećim primjerom: Primjer 5. Sve knjige su filmovi. Svi filmovi jedu mrkve. Dakle, sve knjige jedu mrkve. Navedeni je argument valjan, odnosno primjer je ispravnog zaključivanja jer ako pretpostavimo da su sve knjige filmovi i da svi filmovi jedu mrkve, ispravno je zaključiti i nužno slijedi da, prema tome što smo pretpostavili, sve knjige jedu mrkve. Odnosno, ne postoji moguća situacija u kojoj bi sve knjige bile filmovi, svi filmovi jeli mrkve, a da pritom sve knjige ne jedu mrkve. U određivanju valjanosti argumenata treba se distancirati od onoga što odgovara ‘našem realnom svijetu’, a fokusirati se na zamišljanje mogućih, ponekad i apsurdnih, situacija. Iako je navedeni argument valjan, budući da sadrži neistinite tvrdnje, on nije pouzdan. 53 Savjetujemo vam da pri grafičkom prikazivanju premisa krenete s općim kategoričkim propozicijama. 54 U filozofiji postoji nekoliko teorija istine – (i) korespondencijska teorija istine; (ii) koherencijska teorija istine; (iii) pragmatična teorija istine. Te teorije istinu shvaćaju na različite načine. Mi ćemo u priručniku, svjesni konceptualne rasprave o istini i ne ulazeći u istu, prihvatiti korespondencijsku teoriju istine prema kojoj je istina ono što odgovara zbilji. Razlog je taj što je takvo shvaćanje blisko zdravorazumskom shvaćanju istine. Filozofi koji ne prihvaćaju tu koncepciju istine ističu kako je temeljni nedostatak te koncepcije taj što se korespondencijom podrazumijeva postojanje vanjskog svijeta i mogućnosti naše spoznaje istog. Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja 53

Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 53