Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i

Zadatak 1. Odredite koji od ponuđenih primjera predstavlja argument. Zadaci priručnika sastavljeni su tako da ispituju vaše sposobnosti logičkoga zaključivanja koje predstavljaju značajnu kariku u razvoju kritičkoga mišljenja. Neki zadaci imaju jedno točno rješenje, dok drugi imaju više točnih rješenja. Rješenja ćete pronaći na kraju priručnika. Ako uočite da je vaš odgovor pogrešan, vratite se na zadatak i posvetite se njegovu rješavanju sve dok ga ne shvatite i riješite. Budite ustrajni i strpljivi, vaša će se ustrajnost i strpljivost isplatiti. 1. Djecu i njihova mišljenja treba više uzimati u obzir zato što su ona iskrenija od nas odraslih. 2. Ako nisam u Rijeci, nisam u Hrvatskoj. Nisam u Rijeci. Prema tome, nisam u Hrvatskoj. 3. Bartolov sin ima sina. Prema tome, Bartol je djed. 4. Bartol je djed. 5. Zašto treba zabraniti rad nedjeljom? 6. Svaki se pojedinac treba baviti nekom tjelesnom aktivnošću zato što ona povećava pojedinčevo duhovno i tjelesno zdravlje, a jasno je da treba raditi ono što povećava duhovno i tjelesno zdravlje. 7. Ako budem ustrajan i strpljiv u rješavanju zadataka, moja će se ustrajnost i strpljivost isplatiti. 8. Zatvori prozor! 9. Kasnit ću zato što sam zaspao. 10. Nije li pušenje loše zato što ugrožava zdravlje? Prije daljnje razrade argumenta valja (ukratko) razmotriti dva temeljna elementa – pojam i sud koji tvore svaki argument. Prema tradicionalnom određenju pojma, pojam je misao o bitnim karakteristikama onoga što mislimo. Primjerice, pojam stabla je misao o bitnim karakteristikama stabla ili drugim riječima, misao o onim svojstvima stabla prema kojima je stablo stablo (Petrović, 1994). Prema novijim određenjima (npr. Blackburn, 2005), pojam je ono što razumijemo pod određenim terminom. Pojam je dakle ‘u glavi’ i treba ga razlikovati od riječi (skupa glasova jednog jezika kojemu je pridruženo neko značenje25) ili termina (znanstveni ili stručni naziv ili ime za određeni pojam26) za koje se može reći da su ‘označitelji pojma’.27 U svrhu boljeg razumijevanja pojma, riječi i termina 25 Anić, V. (2000). Rječnik hrvatskog jezika. Zagreb: Novi liber, str. 1007. 26 Ibid., str. 1190. 27 Određenje pojma nije općeprihvaćeno niti neprijeporno. Kao što smo prije naveli pojam je složeni pojam i predmet je brojnih filozofskih rasprava. Prema Petroviću (1994) postoji nekoliko logičkih teorija pojma, a to su redom: (i) formalistička teorija pojma prema kojoj je pojam element suda; (ii) psihologistička teorija pojma prema kojoj je pojam opća predodžba – predodžba o onome što je zajedničko većem broju predmeta, (iii) nominalistička teorija pojma prema kojoj je pojam riječ; (iv) realistična teorija pojma prema kojoj je pojam odraz bitnih svojstava materijalnih stvari. Za daljnju raspravu o složenom pojmu pojma preporučujemo sljedeću literaturu: Devitt, M.; Sterelny, K. (2002). Jezik i stvarnost. Zagreb: KruZak.; Frege, G. (1995). Osnove aritmetike i drugi spisi. Zagreb: KruZak.; Quine, W. O. (1999). Riječ i predmet. Zagreb: KruZak. Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja 25

Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 25