Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 165

žena i poštuje moralno i zakonsko načelo te načelo zasluga zahtijeva dodatno opravdanje koje
Prijić-Samaržija u radu i navodi. Kao manjkavost autoričine pozicije
Izlaganje protuargumenta.
navodim upitnost tvrdnje da umjerena afirmativna akcija poštuje zakonsko načelo jednakih
mogućnosti i jednake zaštite vlasti. Opravdanje za navedenu tvrdnju koje autorica nudi
jest sljedeće. Autorica čitatelja navodi da zamisli situaciju u kojoj su svi kandidati za neki
posao muškarci s jednakim kvalifikacijama. Ono što time želi pokazati jest da u toj situaciji
zapošljavanja presuđuju irelevantne karakteristike poput elegancije, elokvencije ili prvog
dojma. U tom slučaju situaciju, tvrdi autorica, nećemo smatrati diskriminirajućom. Analogno, situaciju u kojoj su kandidati jednako kvalificirani muškarci i žene i u kojoj presudi (irelevantni) kriterij (ženskog) spola (za što se zalažu pobornici UAA) nećemo smatrati
diskriminirajućom. Autorica tvrdi da su to slučajevi puke selekcije, ne diskriminacije, te da
se u tim situacijama ne krši zakonsko načelo jednakih mogućnosti i jednake zaštite vlasti.
Smatram da opravdanje tvrdnje UAA poštuje zakonsko načelo koje navodi Prijić-Samaržija
ne stoji budući da ne možemo proglasiti analognom situaciju zapošljavanja jednako kvalificiranih muškaraca (situacija 1) u kojoj je presudila neka irelevantna karakteristika poput
prvog dojma, sa situacijom zapošljavanja jednako kvalificiranog muškarca i žene (situacija
2) u kojoj je namjerno presudila irelevantna karakteristika – (ženski) spol. Situacije, dakle,
nisu analogne upravo zbog elementa namjere. Naime, u situaciji 1 osoba zadužena za odabir zaposlenika nesvjesno odabire jednu osobu na osnovi irelevantne karakteristike, poput
primjerice prvog dojma, dok u situaciji 2 osoba zadužena za odabir zaposlenika svjesno i
planski odabire jednu osobu na osnovi irelevantne karakteristike – (ženskog) spola. Svjesni
i planski odabir na osnovi irelevantne karakteristike predstavlja osnovu za kršenje prava
na jednak tretman. Budući da situacija 1 ne uključuje svjesni i planski odabir na osnovi
irelevantne karakteristike, ona ne krši pravo na jednak tretman. S druge strane, situacija
2 uključuje svjesni i planski odabir na osnovi irelevantne karakteristike pa je, dakle, u tom
slučaju zakonsko načelo ugroženo.
Zauzimajući stav protiv afirmativne akcije
I