Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i

(Ne)opravdanost programa afirmativne akcije Kritički osvrt153 na rad Prijić-Samaržija, S. (2007). Spolne različitosti, spolna diskriminacija i programi afirmativne akcije.154 Afirmativna akcija, u kontekstu spolne diskriminacije, podrazumijeva postupak diskriminacije muškaraca u korist žena čiji je cilj izjednačavanje njihova položaja. Programi afirmativne akcije mogu se odrediti i kao pokušaji ispravljanja nepravde uzrokovane spolnom diskriminacijom (Prijić-Samaržija, 2007). Neprijeporno se nameće pitanje na koji način opravdati takve postupke, jesu li oni razložni, dovodi li ili može li dovesti njihova primjena do ispunjenja njihova cilja. Drugim riječima, treba li provoditi programe afirmativne akcije, odnosno programe preferencijalnog tretmana određenih društvenih skupina, u ovom slučaju žena? Navođenje pitanja rasprave. Upravo se navedenim pitanjima bavi i Snježana Prijić-Samaržija u radu Spolne različitosti, spolna diskriminacija i programi afirmativne akcije razmatrajući programe snažne i umjerene akcije te zastupajući tezu da treba provoditi umjerenu afirmativnu akciju koja je moralni i zakonski opravdan postupak ukidanja postojeće zakinutosti žena. Navođenje osnovne teze. Snježana Prijić-Samaržija suvremena je filozofkinja koja se bavi pitanjima iz područja epistemologije, praktične etike i filozofije seksualnosti. Nerijetko se u radovima posebice dotiče tzv. ‘ženskih pitanja’. U tom kontekstu i u radu Spolne različitosti, spolna diskriminacija i programi afirmativne akcije razmatra ‘žensko pitanje’ – pitanje nejednakog tretmana žena naspram muškaraca, pritom zastupajući feminističke155 stavove u smislu da tvrdi (i) žene i muškarci nemaju jednak društveni tretman; (ii) žene i muškarci trebali bi imati jednak društveni tretman. 153 Kritički osvrt napisala Iva Buchberger. 154 Prijić-Samaržija, S. (2007). Spolne različitosti, spolna diskriminacija i programi afirmativne akcije. U: Baccarini, E., Prijić-Samaržija, S. (2007). Praktična etika: ogledi liberalnoga pristupa nekim problemima praktične etike. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo. 155 Feminizam je kompleksan pojam, o čijem određenju ne postoji konsenzus i čije je određenje nerijetko u društvu negativno obojeno. No, u svojem najopćenitijem smislu feminizam je pozicija prema kojoj postoji društvena nepravda koja se čini ženama i koja treba biti okončana. (Prijić-Samaržija, predavanja s kolegija Bioetika i žensko pitanje) U navedenom najopćenitijem značenju koristim termin feminizam u ovom kritičkom osvrtu. 162 Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja

Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 162