Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 142
tanje u kojoj su mjeri građani sposobni za tu političku ulogu. Političko obrazovanje počinje
se u raspravama sve intenzivnije navoditi kao jedan od mogućih odgovora na ovo pitanje, a
sam proces političkoga obrazovanja sve češće postoje i predmetom znanstvenoga bavljenja.
Ove znanstveno-teorijske rasprave odrazile su se i na empirijskoj razini pa tako na početku
21.stoljeća političko obrazovanje predstavlja sastavni obavezni segment školskih sustava
značajnog broja demokratskih država (Šalaj, 2002.a: 127-145). Konsenzus o nužnosti postojanja ovog segmenta obrazovanja kao bitnog dijela školskog sustava temelji se na razumijevanju da budućnost demokratskih političkih sustava uvelike ovisi i o postojanju demokratske političke kulture. U prilog političkome obrazovanju „govore“ rezultati empirijskih
istraživanja
Ukoliko, osim teoretskih razmatranja teme, postoji i ‘empirijsko razmatranje’ teme, poželjno ga je izložiti u radu.
koja pokazuju da programi političkoga obrazovanja pozitivno utječu na razvoj pojedinih
dimenzija političke kulture. No, važnost političkoga obrazovanja proizlazi i iz zdravo-razumske logike: ako je cilj obrazovanja poučiti mlade o stvarima koje su važne, onda se čini
logičnim da ih treba poučiti i o politici jer je politika neizbježna činjenica društvenoga života (Crick, 1999.:339). Drugim riječima, obrazloženje za političko obrazovanje čini se očitim:
poučavati o politici kao što poučavamo i o drugim stvarima koje su važne.
Političko obrazovanje razumijeva se, dakle, u ovom radu kao segment obrazovnog sustava
kojemu je primarna zadaća da pojedincima omogući stjecanje znanja, intelektualnih i participacijskih sposobnosti te stavova koji su preduvjet za uključivanje u političke procese u
zajednicama u kojima žive.
Poželjno je definirati osnovne pojmove u radu. Posebice je važno odrediti
definiciju, koja će se koristiti u određenom radu, onih pojmova, odnosno
termina koji označuju određene pojmove, čije značenje nije jednoznačno.
Ovakvo određenje na tragu je razumijevanja političkoga obrazovanja ugledne američke politologinje Amy Gutmann, koja ne samo da smatra nužnim postojanje političkoga obrazovanja kao sastavnog dijela obrazovnih programa, već upravo političko obrazovanje ističe
kao najvažniji cilj javnog obrazovanja navodeći kako „političko obrazovanje – kultiviranje
vrlina, znanja i sposobnosti nužnih za političku participaciju – ima moralni primat nad drugim svrhama javnoga obrazovanja u demokratskom društvu“ (Gutmann, 1987.: 287), jer
upravo će ta znanja, te sposobnosti i te vrline omogućiti učenicima da kada odrastu mogu
na informiran i odgovoran način participirati u procesu oblikovanja društva u kojemu žive.
142
Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja