Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i

ulaze u moralnu i zakonsku procjenu.141 Međutim, čini mi se da je primjena ovakvog kriterija vrednovanja ograničena, bar kada se radi o kontekstu spolne diskriminacije. Naime, ako je SAA opravdana zbog ispravnih motiva koji leže u njezinoj pozadini, isto opravdanje vrijedit će analogno i za slučajeve prikrivene diskriminacije koji su motivirani spolno neutralnim i legitimnim ekonomskim interesima. Netko bi mogao primijetiti da u slučajevima prikrivene diskriminacije iza ekonomskog interesa uvijek leži nekakva predrasuda prema ženama. Čak i kada bi pretpostavili da je to istina za mnoge, ne smije se zanemariti ni činjenica da postoje i stvarni ekonomski razlozi ili čak moralni razlozi za zapošljavanje muškaraca. Kao što smo i ranije spominjali, možemo zamisliti poslodavca koji nema predrasuda, ali ima na umu postojeću raspodjelu obveza u kojoj žene u pravilu brinu za djecu. Takav će poslodavac, zbog razloga poslovne efikasnosti i profita, birati muškarca jer on neće izostajati zbog dječjih bolesti, moći će ostajati i poslije radnog vremena i sl. Jednako tako poslodavac pri izboru muškaraca može biti motiviran činjenicom da se pri postojećoj raspodjeli uloga od muškaraca očekuje da financijski skrbe za ženu i djecu. U oba slučaja, nema ničega moralno i legalno upitnog u poslodavčevim izborima. Uočimo da kontingentne društvene okolnosti tradicionalne podjele poslova i uloga čine ove izbore diskriminirajućim po žene, a ne sami motivi poslodavaca. Posljedično, kada bismo opravdavali moralni i zakonski status SAA činjenicom da se ne oslanja na spolne predrasude, prikrivena bi diskriminacija također trebala biti klasificirana kao dobroćudni oblik diskriminacije nalik na SAA. Kako je, međutim, činjenica da se praksa prikrivene diskriminacije ne smije opravdavati jer de facto perpetuira diskriminaciju, moramo zaključiti da ni SAA ne možemo opravdavati samo činjenicom da nije motivirana nikakvim predrasudama. Nasuprot mnogim braniteljima SAA, smatram da ona ima moralno i pravno nebranjive nedostatke. Štoviše, smatram posebno ozbiljnim sljedeće argumente protiv SAA: Jasno istaknite vaše stavove – s čime se slažete, s čime ne i zašto. (i) prigovore zakonskom statusu programa SAA; (ii) argumente protiv kompenzacijskog opravdanja SAA, uključujući i opravdanje diskriminacije nad muškarcima; (iii) kritiku prema kojoj programi SAA zamjenjuju kriterij nagrađivanja prema zaslugama spolno obojenim kriterijima. Međutim, ne smatram da su ovi progovori pogubni za praksu afirmativne akcije. Naprotiv, smatram da je moguće izbjeći ove prigovore unutar programa umjerene afirmativne akcije, koje ću pokušati braniti. Strategija obrane UAA temeljit će se na stanovitim oslabljenim verzijama kako kompenzacijskog tako i utilitarističkog pristupa. *** 141 Treba napomenuti da Dworkin povlači ovu distinkciju raspravljajući isključivo problem rasne diskriminacije. Međutim, nema razloga ne pretpostaviti da bi u tom smislu pravio razliku između rasne i drugih vrsta diskriminacije. Dworkin, R., (2000), Sovereign Virtue, Cambridge, Mass., Harvard University Press 132 Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja

Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 132