Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 119
Otvorena spolna diskriminacija je nepravedna jer relevantni kriteriji za zapošljavanje mogu
biti samo kvalifikacije i druge stručne zasluge, a ne spol. Prikrivena diskriminacija je, međutim, nepravedna jer pridonosi i perpetuira postojeću nepravdu prema ženama kažnjavajući
ih dodatno zbog postojeće društvene pozicije u kojoj su ionako već zakinute. Unatoč spolno
neutralnoj naravi samih kriterija, prikrivena diskriminacija je nepravedna poput otvorene
jer je primjena takvih ekonomskih razloga u datom kontekstu diskriminirajuća za žene.
Krajnje je nepravedno i moralno neopravdano da neovisno o njihovim zaslugama, postojeće
društvene uloge žena služe kao isprika za njihovo isključivanje iz natjecanja za poželjno
zaposlenje. Ovakva je praksa nepravedna i zato jer stvara začarani krug u kojem su žene,
gotovo potpuno identično kao i u slučaju otvorene diskriminacije, hendikepirane u ostvarivanju svojeg životnog plana, odnosno, temeljnog ljudskog prava.
Ukratko, temeljno je pogrešna u obama tipovima spolne diskriminacije - otvorene i prikrivene - činjenica da sustavno smještaju ženu u podređeni položaj u društvu kršeći njihovo
pravo na jednak tretman i zaštitu.
Poželjno je ukratko i jasno istaći što se smatra neprihvatljivim kod određene
pozicije, stava, prakse – u ovom slučaju diskriminacije - kako bi se u što jasnijem svjetlu prikazala pozicija koja se u radu nastoji zastupati i opravdati.
Spolna različitost i spolna diskriminacija
Pogledajmo preciznije što je zapravo moralno pogrešno u spolnoj diskriminaciji.
Kada se u radu navodi što se nastoji postići u određenom dijelu teksta, čitatelj biva upoznat s autoričinim namjerama i vođen kroz tekst, što olakšava
razumijevanje i zadržava čitateljevu pažnju.
Prema standardnom stajalištu zasnovanom na Aristotelovom principu pravednosti, jednaki trebaju biti tretirani jednako, a nejednaki nejednako. Slijedeći ovo standardno poimanje
pravednosti, može se tvrditi da žene i muškarci nisu jednaki, bar u nekim aspektima, ta da
je spolna diskriminacija opravdana spolnom razlikom u sposobnostima. Primjerice,
Poželjno je navoditi primjere u radu jer se na taj način čitatelju teza približava i ilustrira pa time postaje razumljivija i zanimljivija.
prosječna žena je manje fizički snažna i agresivna od prosječnog muškarca ili prosječna žena
pokazuje više brige, suosjećanja i više je sklona pomoći od prosječnog muškarca. Budući
da su u tim aspektima žene i muškarci nejednaki, prema standardom stajalištu slijedi da
Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja
119