Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 119

Otvorena spolna diskriminacija je nepravedna jer relevantni kriteriji za zapošljavanje mogu biti samo kvalifikacije i druge stručne zasluge, a ne spol. Prikrivena diskriminacija je, međutim, nepravedna jer pridonosi i perpetuira postojeću nepravdu prema ženama kažnjavajući ih dodatno zbog postojeće društvene pozicije u kojoj su ionako već zakinute. Unatoč spolno neutralnoj naravi samih kriterija, prikrivena diskriminacija je nepravedna poput otvorene jer je primjena takvih ekonomskih razloga u datom kontekstu diskriminirajuća za žene. Krajnje je nepravedno i moralno neopravdano da neovisno o njihovim zaslugama, postojeće društvene uloge žena služe kao isprika za njihovo isključivanje iz natjecanja za poželjno zaposlenje. Ovakva je praksa nepravedna i zato jer stvara začarani krug u kojem su žene, gotovo potpuno identično kao i u slučaju otvorene diskriminacije, hendikepirane u ostvarivanju svojeg životnog plana, odnosno, temeljnog ljudskog prava. Ukratko, temeljno je pogrešna u obama tipovima spolne diskriminacije - otvorene i prikrivene - činjenica da sustavno smještaju ženu u podređeni položaj u društvu kršeći njihovo pravo na jednak tretman i zaštitu. Poželjno je ukratko i jasno istaći što se smatra neprihvatljivim kod određene pozicije, stava, prakse – u ovom slučaju diskriminacije - kako bi se u što jasnijem svjetlu prikazala pozicija koja se u radu nastoji zastupati i opravdati. Spolna različitost i spolna diskriminacija Pogledajmo preciznije što je zapravo moralno pogrešno u spolnoj diskriminaciji. Kada se u radu navodi što se nastoji postići u određenom dijelu teksta, čitatelj biva upoznat s autoričinim namjerama i vođen kroz tekst, što olakšava razumijevanje i zadržava čitateljevu pažnju. Prema standardnom stajalištu zasnovanom na Aristotelovom principu pravednosti, jednaki trebaju biti tretirani jednako, a nejednaki nejednako. Slijedeći ovo standardno poimanje pravednosti, može se tvrditi da žene i muškarci nisu jednaki, bar u nekim aspektima, ta da je spolna diskriminacija opravdana spolnom razlikom u sposobnostima. Primjerice, Poželjno je navoditi primjere u radu jer se na taj način čitatelju teza približava i ilustrira pa time postaje razumljivija i zanimljivija. prosječna žena je manje fizički snažna i agresivna od prosječnog muškarca ili prosječna žena pokazuje više brige, suosjećanja i više je sklona pomoći od prosječnog muškarca. Budući da su u tim aspektima žene i muškarci nejednaki, prema standardom stajalištu slijedi da Kritičko mišljenje: Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja 119