Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i | Page 103
Uključenost stanovništva u Republici Hrvatskoj u sportske i rekreativne aktivnosti u 2006. godini91
Područje
Broj sudionika
Postotak u odnosu na
ukupan broj sudionika
Natjecateljski sport
280 000
6%
Rekreacija
520 000
11%
Ukupno aktivnih
800 000
17
U razvijenim srednjoeuropskim i skandinavskim zemljama stanovništvo je daleko aktivnije
po pitanju tjelesnog vježbanja nego u Hrvatskoj.92 Nekretanje koje zabrinjava mnoge zdravstvene institucije u svijetu, u našoj zemlji predstavlja još veći problem.
Ukoliko vašu raspravu možete obogatiti empirijskim podacima – učinite to.
Iskoristite rezultate istraživanja iz različitih znanosti. Korištenjem empirijskih podataka koji ‘govore’ u prilog vašoj tezi, teza postaje ‘uvjerljivija’.
Učinak tjelesnog vježbanja na ljudski organizam
Tjelesno vježbanje povećava opskrbu stanica kisikom te tako dovodi do raspada slobodnih
radikala. Također podiže razinu psihofizičkih i funkcionalnih sposobnosti, koje su osnovni
pokazatelj stupnja zdravlja. Redovita tjelesna aktivnost povećava kvalitetu života na fiziološkom i psihološkom planu (Cox,2005.). Stupanj zdravlja jedna je od osnovnih odrednica razine kvalitete života. Ljudski je organizam evolucijom formiran za lokomociju, što
podrazumijeva da mu je tjelesna aktivnost potrebna kako bi pravilno funkcionirao. Visoki
kapaciteti tjelesne sposobnosti predstavljaju pozitivan kriterij zdravlja. Redovito tjelesno
vježbanje povezano je s tri aspekta zdravlja: somatskim, mentalnim i socijalnim.
Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazuju da redovito, ispravno planirano i programirano tjelesno vježbanje ima pozitivan utjecaj i na povišeni krvni tlak (Faggard i Tipton,
1994.), masnoću u krvi (Berg i sur., 1994.) te povišeni indeks tjelesne mase (Mišigoj i Duraković, 2000.). Također smo svjedoci da tjelesna aktivnost promovira nepušački stil života
i pravilnu ishranu te djeluje na povišenje razine pozitivnih psihosocijalnih karakteristika
smanjenjem pojave ovisnosti kao i intenzitet neuroza i depresija (Heimer, 1979.).
91 Bartoluci, Škorić, 2008. Zbornik radova 17. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, str. 468 (Izvor: Državni
zavod za statistiku Republike Hrvatske).
92 U Finskoj je 77% ljudi uključeno u barem jedan oblik rekreacije, a u Hrvatskoj se kontinuirano rekreacijom bavi
manje od 10% stanovništva, Ana Sršen, »Sport ne smije biti ekskluziva pojedinca« http://www.adventuresport.net/
index.php?option=com_sport&task=article&id=779&rid=8&catid= 3