Porezi, proračun, država, građani, društvo i gospodarstvo POREZNI VODIČ ZA GRAĐANE | Page 11
Porezni vodič za građane
Kako se dijele porezi?
Porezi se mogu podijeliti na više načina:
u
u
u
prema vrsti porezne osnovice (npr. porez na dohodak, porez na pot
rošnju),
prema razini državne vlasti kojoj porezni prihod pripada (npr. državni
porezi, županijski porezi),
prema tome koje kategorije stanovnika više opterećuju (npr. progresivni ili regresivni porezi).
Ipak se najčešće spominje njihova podjela na izravne i neizravne.
Izravni porezi su oni koje u državnu blagajnu uplaćujemo osobno ili ih za nas
uplaćuje poslodavac. Ti se porezi zaračunavaju u određenom postotku na naš
dohodak ili imovinu i po pravilu se ne mogu prevaliti na drugoga. To znači da
onaj tko porez plaća, porez i snosi. Izravni su porezi, na primjer, porez na dohodak koji plaćamo iz plaće, autorskog honorara ili obrta te porez na dobit koji
plaćaju poduzeća.
Neizravne poreze ne snosi onaj tko ih uplaćuje u proračun, već ih najčešće prevaljuje na druge. Obveznici neizravnih poreza kroz cijenu svojih dobara i usluga
prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potrošača, tj. na građane. Najpoznatiji
neizravni porez jest porez na dodanu vrijednost (PDV).
Prevaljivanje poreza
Borite se i izmišljaj
te što hoćete, raz
rezujte poreze kako
vam se sviđa, trgovci
svoje dohotke neće
smanjivati, a veće će
poreze prevaljivati
na kupce.
John Locke
To se pitanje na prvi pogled čini suvišnim jer svatko misli da plaćajući porez, taj
porez u konačnici i snosi. No ne mora uvijek biti tako. Obilježje nekih poreza jest
da se oni mogu prevaliti na drugu osobu. Evo primjera: uvođenje poreza na pro
daju krznenih kaputa plaćaju uglavnom bogati jer su oni pretežni kupci takvih
kaputa. No kada se poveća porez na krznene kapute, oni se možda neće odlučiti
za kupnju jer im kaput zbog poreza ipak postaje preskup. Tada će pasti prodaja
krznenih kaputa, a vlasnik krznarske radionice morat će smanjiti svoje troškove,
u sklopu čega će vjerojatno smanjiti i plaće svojih radnika. Tim