Optimist magazin 025 - avgust 2015. | Page 57

jući pornografizaciji scene koja biva interpretirana kao liberalna struja u mejnstrim muzici uzimaju primat pre svega kod mlade publike i gej populacije. Pored Kristine Agilere i Dženifer Lopez najveće iznenađenje doneo je neslućeni uspeh albuma prvenca jako mlade Amerikanke vrlo skromnih vokalnih sposobnosti - Britni Spirs. Upliv elektronske dens muzike kojoj je vrata mejnstrima otvorila Madona singlovima "Vogue" i "Deeper and Deeper" sada već biva evidentan i elektronska dens muzika vrlo brzo postaje apsolutno dominantan stil u mejnstrimu što jeste i dan danas. Zbog toga mejnstrim muzika više nego ikada biva slavljena i od gej populacije koji kao svoje zvezde vide Lejdi Gagu, Keti Peri, Bijonse, Rijanu, Dejvida Getu, Avićija... Kao i raniji muzički pravci, i elektronska dens muzika i njome obojen pop trpe velike kritike. Zamera joj se što je hedonistička, što nije potrebno naročito umeće niti veština da bi se njome bavilo, što nema nikakav sociološki ni kulturološki značaj. Te kritike izazivaju burne reakcije njenih pobornika među kojima je i gej populacija. Često čujemo i taj argument da je i džez kritikovan kao "đavolja muzika", pa i rokenrol. Ono što se pritom previđa je činjenica da su džez kritikovali mahom neuki, konzervativni ljudi iz ruralnih sredina što nije slučaj sa elektronskom dens muzikom koju uglavnom kritikuju muzičari i muzički osvešćeni ljudi koji razumeju da se muzičari sve više povlače sa scene ostavljajući prostor di džejevima koji poseduju vrlo siromašno poznavanje melodije, harmonije i metrike, što jeste jedan od razloga što velika količina muzike danas zvuči jako slično. Za dens muziku se, čak, greškom vezuje nekakva liberalnost jer je moderna i uglavnom je slušaju mladi ljudi, dok se, zapravo, radi o najkonzervativnijem muzičkom stilu u istoriji popularne muzike, jer se više nego bilo koji drugi stil pridržava ustaljenih normi kompozicije i strukture muzičkog aranžmana koji su takvi kakvi jesu još od njenog nastanka s kraja sedamdesetih godina. Osvrnuću se na jedan skoriji događaj. Farel Viliams je zbog plagiranja pesme Marvina Geja platio kaznu od sedam i po miliona dolara jer je u svojoj "Blurred Lines" koristio ritmičke motive iz pomenute, iako bismo