NET | Nacionalni energetski tjednik 06 | Page 6

TJEDAN 06 | LIPANJ

NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

NET

u ukupnoj proizvodnji samo s 20,1 posto. U Hrvatskoj, prema instaliranoj snazi, najveći udjel imaju hidroelektrane: 52,6 posto, s udjelom u ukupnoj proizvodnji od 46 posto. Termoelektrane sudjeluju u snazi s 44,5 posto, a u proizvodnji s 52 posto. Elektrane na sve ostale obnovljive izvore energije( u iskazu ENTSO- E, to su u 2011. godini samo vjetroelektrane, ostale imaju zanemariv udjel) sudjeluju u ukupnoj snazi sa 2,9 posto, a u ukupnoj proizvodnji s 2 posto.

Ukupna potrošnja električne energije u EU-u bila je 2011. godine 3 024 TWh( Tablica 1., stupac E). To je bruto potrošnja koja sadrži: finalnu elektroenergetsku potrošnju( predanu kupcima-potrošačima), energiju koja je iskorištena za crpljenje u crpno-akumulacijske hidroelektrane te gubitke pri prijenosu i distribuciji električne energije. Podmirena je neto proizvodnjom na vlastitom području država-članica EU-a i neto uvozom( uvoz minus izvoz) električne energije. Najviše se električne energije potroši u pet najmnogoljudnijih država-članica EU-a: ukupno 1.948 TWh ili 64,4 posto ukupne potrošnje; praktički jednako udjelu tih država u stanovništu EU-a. Dakle, valja zaključiti: te zemlje ne susprežu se u elektroenergetskoj potrošnji- na razini su prosjeka EU-a! Hrvatska sa svojom potrošnjom od 17,5 TWh, predstavlja 0,6 posto potrošnje u EU-u.

Uvozna elektroenergetska ovisnost EU-a, u cjelini praktički ne postoji. Neto uvoz, dakle uvoz u Uniju minus izvoz iz Unije, u 2011. godini bio je na razini 0,01 posto ukupne potrošnje električne energije. Znači- zanemariv. Međutim, pojedine države bile su manje ili više ovisne o uvozu unutar Unije, odnosno dio zemalja je unutar Unije izvozio električnu energiju. Omjer neto uvoza i ukupne potršnje nazivamo uvoznom

ovisnošću; ako je taj omjer pozitivan znači da država uvozi električnu energiju, a ako je negativan znak je da ta država izvozi električnu energiju.

Največi europski uvoznici električne energije u 2011. godine bili su( Tablica 1., stupac F): Luksemburg( neto uvoz činio je 67,3 posto ukupne potrošnje) i Litva( 64,8 posto). Međutim, Italija je te godine imala najveću apsolutnu vrijednost uvoza: ukupni neto uvoz bio je 46 TWh. Hrvatska bi bila treća po redu prema uvozu električne energije: te je godine uvezeno 43,9 posto ukupne potrošnje električne energije. U Hrvatskoj je 2011. skoro svaki drugi kilovatsat bio uvezen!( napomena: polovica proizvodnje NE Krško uvrštena je u taj uvoz, prema konvenciji ENTSO-E, jer je proizvedena izvan teritorija Hrvatske).

Najveći europski izvoznici u 2011. godini bili su: Estonija( izvezla je električne energije u visini 44,5 posto svoje potrošnje, za toliko je proizvodnja nadmašila domaću potrošnju), Bugarska( 31,6 posto), Češka( 27,1 posto) i Francuska( 11,5 posto). Dakako: Francuska je imala te godine najveću apsolutnu vrijednost izvoza: ukupni neto izvoz bio je 55TWh.

Ukupno istodobno vršno opterećenje cjelokupnog elektroenergetskoga sustava EU-a bilo je 2011. godine 487 GW. Ta istodobna snaga jednaka je 95 posto od zbroja pojedinačnih vršnih opterećenja pojedinih država-članica( 513 GW), koja su se dogodila- načelno- u različita vremena tijekom godine. Tvrdimo, dakle, da je pripadanje interkonektiranom elektroenergetskom sustavu( obuhvat interkonekcije ENT- SO-E još je i malo širi od teritorija zemalja-članica EU-a, a ne obuhvaća Maltu) rezultiralo uštedom u potrebnom zajedničkom angažmanu elektrana u trenutku vršnog opterećenja

od 5 posto ili 26 GW( to je 26.000 MW!) spram onoga ukupnog angažmana koji bi bio potreban da su nacionalni elektroenergetski sustavi razdvojeni u pogonu.

Prema veličini vršnog opterećenja( Tablica 1., stupac G), ponovo prednjače onih pet država koji prednjače u svim veličinskim elektroenergetskim pokazateljima: Francuska( 92 GW), Njemačka( 84), Ujedinjeno Kraljevstvo( 60), Italija( 54) i Španjolska( 44). Jedino je ovdje na čelu Francuska. U Hrvatskoj je te godine ostvareno vršno opterećenje od 2.970 MW.

Rezerva elektrana u elektroenergetskom sustavu predtavlja pretičak ukupne instalirane snage elektrana iznad vršnog opterećenja promatranog sustava. Ovdje se iskazuje u postocima vršnog opterećenja( Tablica 1., stupac H). Primjerice: Rezerva od 100 posto znači da ima još toliko neangažiranih elektrana u trenutku vršnog opterećenja koliko je godišnje vršno opterećenje tog sustava. Povoljno je imati veću rezervu, jer ona služi za pokriće iznenadnog zastoja elektrana, dugotrajnijeg remonta ili poravka elektrane te izostalog angažmana elektrana na nestalne obnovljive izvore energije. Ali to, naravno, nije jeftino! To je cijena veće sigurnosti da će potražnja biti podmirena vlastitom snagom i u doba vršnog opterećenja.

Države s najvećom rezervom u 2011. godini( to su najčešće bogatije države, jer mogu platiti veću rezervu) su: Španjolska( rezerva 122 posto), Italija( 121 posto), Austrija( 117 posto), Litva( 112 posto) i Portugal( 107 posto). Te države mogu se izložiti i povećanom udjelu elektrana na nestalne obnovljive izvore energije, jer rezerva u instaliranoj snazi elektrana omogućuje zamjenu kada izostane angažman

takvih elektrana. Na razini EUa u cijelini, rezerva je 76 posto.

Zemlje s naglašenijim udjelom elektrana na nenastalne obnovljive izvore energije( vodene snage, vjetar, Sunčevo zračenje) su: Austrija( 51,5 posto proizvodnje iz nestalnih izvora), Latvija( 48,4 posto), Hrvatska( 48 posto), Portugal( 43,6 posto) i Švedska( 49,1 posto). Hrvatska, premda spada u zemlje s vrlo niskim udjelom elektrana na nesalne izvore( hidroelektrane!), ima rezervu znatno manju od prosječne u EU-u: samo 35 posto, što- dakako- nije povoljno.

Promatra se( Tablica 1., stupac I) udjel( a) proizvodnje električne energije elektrana na obnovljive izvore energije( nestalne: vodne snage, vjetar, Sunčevo zračenje i stalne: na biomasu i bioplin) u( b) ukupnoj finalnoj potrošnji električne energije. Taj udjel- prema danas nevažećoj direktivi Europske unije- trebao je narasti na 21 posto za EU u cjelini u 2010. godini. Ostvarenje u 2011. godini za Uniju u cjelini jest 20,7 posto. Očito, napori za provedbu te direktive na razini EU-a praktički su ostvareni! Međutim, postignuto je stoga što su pojedine zemlje prekoračile svoju zadaću, a neke nisu. Primjerice: Njemačka je imala cilj 12,5 posto za 2010. godinu, a ostvarila je 19,5 posto u 2011. godini; Ujedinjeno Kraljevstvo imalo je cilj 10 posto za 2010. godinu, a ostvarilo je u 2011. godini 8,2 posto.

Danas je na snazi nova Direktiva o obnovljivim izvorima energije, koja- kako je već spomenuto- predstavlja cilj EU-a u cjelini da do 2020. godine poveća udjel obnovljivih izvora energije na 20 posto, ali svekolike energije: električne, toplinske i energije za pogon cestovnih motornih vozila.

Najbolje zemlje, prema udjelu proizvodnje iz obnovljivih

izvora energije u finalnoj potrošnji električne energije( onoj koja je predana kupcimapotrošačima) su: Austrija( 49,1 posto), Portugal( 46,7 posto), Latvija( 42,5 posto), Danska( 32,8 posto) i Španjolska( 34,4 posto). Odmah iza Rumunjske( 29,3 posto) slijedi Hrvatska, koja je u 2011. godini ostvarila taj udjel od 27,4 posto.

Finalna, neposredna potrošnja električne energije je energija koja je predana kupcima-potrošačima na korištenje, nakon što su podmireni gubici u prijenosu i distribuciji i vlastita potrošnja cjelokupnog energetskog gospodarstva. Premda se u EU-u prosječno troši 21,6 posto finalne energije u električnom obliku( ostatak čine kruta, tekuća i plinovita goriva, toplina te izravno iskorišteni oblici obnovljivih izvora energije), ipak je- kao mjera civilizacijskog dostignuća pojedine države- na kraju kraju ovog elektroenergetskog pregleda, korisno iskazivanje finalne potrošnje električne energije po stanovniku. To je za EU u cjelini u 2011. godini bilo 5.500 kWh / stan( Tablica 1., stupac J). Najveću finalnu potrošnju električne energije imaju hladnije nordijske zemlje( gdje se i zagrijavanje djelomično rješava korištenjem električne energije): Finska( 14.861 kWh / stan) i Švedska( 13.124). Luksemburg, premda veliki dio energije uvozi, također ima visoku potrošnju električne energije po stanovniku: 13.026 kWh. Hrvatska je na šestom mjestu odozdo( 3.576 kWh / stan); sa 65 posto prosječne potrošnje električne energije na razini Unije. To je razlog više da mora oživjeti industriju i usluge za povećanu potrošnju električne energije i graditi nove elektrane. Kako je udjel električnog oblika u finalnoj potrošnji energije u Hrvatskoj( 22,6 posto) veći od prosječnog u Uniji, može se zaključiti da kućanstva u Hrvatskoj troše električnu energiju nerazmjerno

hrvatskom ukupnom društvenom bogatstvu.

Kako elektroenergetski pristupamo EU-u mi u Hrvatskoj? Sažeto možemo odgovoriti kako slijedi.

Ponajprije i najvažnije, pristupamo uz neprimjerno veliku uvoznu elektroenergetsku ovisnost, jer smo u 2011. godini uvezli skoro polovicu potrošene električne energije. Nadalje, premala je ukupna instalirana snaga elektrana. Da je TE Plomin C već danas u pogonu, još jedna jednako toliko velika elektrana trebala bi također biti u pogonu(!), kako bismo smanjili uvoz i zamijenili neku / neke nastarije termoelektrane kojima je istekao životni vijek.

Što se elektrana na obnovljive izvore energije tiće, ne smijemo biti potpuno nezadovoljni, jer smo prema ostvarenom udjelu( proizvodnje hidroelektrana i vjetroelektrana) u potrošnji, na šestom mjestu u Europi.

Radi postignuća naše ciljane zadaće da do 2020. godine ostvarimo udjel obnovljivih izvora energije od 20 posto u bruto finalnoj potrošnji, treba naglasiti da električna energija u tomu u nas sudjeluje s 23 posto- preostaje još 77 posto drugih finalnih oblika energije koji, također, trebaju ostvariti udjele obnovljivih izvora energije, tolike da ostvarimo tih zadanih 20 posto.

Naša javnost najviše je i najčešće okupirana samo s nastojanjima na elektreoenergetskom području; nedopustivo se zanemaruje potreba bitno većeg nastojanja na području topline iz obnovljivih izvora energije( ponajprije: sunčani kolektori, ali i dizalice topline) te biogoriva u cestovnom prometu motornih vozila( što znači i trajno, a veliko zaposlenje poljoprivrednog stanovništva). [ M. KALEA | HEP-VJESNIK ]