MARIJAN-KALEA- [ HEP-VJESNIK ] Ukupna neto instalirana snaga svih elektrana u EU-u bila je 2011. godine 858,4 GW.

Hidroelektrane u Europskoj uniji sudjeluju u snazi sa 16,7 posto, ali u proizvodnji s 10.6 posto...

Tomislav Marjanović tomislav. marjanovic @ croenergo. eu

•• U EU ulazimo s neprimjerno velikom uvoznom elektroenergetskom ovisnošću, s premalom ukupnom instaliranom snagom elektrana, ali sa zadovoljavajućim udjelom elektrana na obnovljive izvore energije( ponajprije hidroelektrane i nadolazeće vjetroelektrane), no s rezervom elektrana u elektroenergetskom sustavu znatno manjom od prosječne u EU-u.

Od 1. srpnja 2013. godine Hrvatska će biti punopravna država-članica Europske unije. Zanimljivo je pogledati u elektroenergetsku kartu Europske unije, s dosadašnjih 27 država-članica, kako bi se sagledali temeljni pokazatelji tih članica, ali i Hrvatske pri njenu ulasku u Uniju. Za prikaz ćemo koristiti dostupne podatke ENTSO-E( Europske udruge operatora prijenosnih sustava) za 2011. godinu, jer su za tu godinu oni iskazani u trenutku pisanja ovoga teksta. Europska unija( EU) je unija 27 država koje su krajem 2011. godine imale ukupno 503,7 milijuna stanovnika( Tablic 1., stupac A). U svijetu, koji je u to vrijeme imao sedam milijarda stanovnika, EU je sa svojim stanovništvom sudjelovala sa 7,2 posto. Prema tom pokazatelju, pet najvećih država u EUu su: Njemačka( 81,8 milijuna stanovnika), Francuska( 65,3), Ujedinjeno Kraljevstvo( 63), Italija( 68), Španjolska( 46,2 milijuna). Zajedno čine skoro dvije trećnine ukupnog stanovništva Unije( točno: 64 posto). Prema broju stanovnika, pet najmanjih država su: Malta( 0,4 milijuna stanovnika), Luksemburg( 0,5), Cipar( 0,9), Estonija( 1,3) i Latvija( 2 milijuna). Hrvatska će nakon ulaska u EU, prema broju stanovnika, biti na 21. mjestu po veličini, dakle na 8. mjestu odostraga. Hrvatska je činila malo manje od jedan posto, točno 0,9 posto stanovništva dosadašnje EU-27, a taj se udjel neće promijeniti nakon njezina članstva u EU-u.

Ostvareni prosječni bruto domaći proizvod EU-a iskazan paritetom kupovne moći u 2011. godini je 25.100 eura / stanovniku( Tablica 1., stupac B). Paritet kupovne moći pojedine valute određuje se tako da se za kupnju standardizirane košare roba utvrdi koliko novaca u domaćoj valuti treba platiti, a potom se utvrdi kolko bi ta ista košara stajala u izabranoj drugoj zemlji, iskazano u univerzalnoj valuti( u Europi u eurima). Omjer između ta dva iznosa daje paritet univerzalne valute prema kupovnoj moći valute promatrane zemlje( dakle euro / kuna, za Hrvatsku, ali euro / euro za zemlje eruozone). Taj se paritet utvrđuje za sve zemlje, osim za izabrnu zemlju, za koju je on jedan jedinici. Iskazivanje bruto domaćeg proizvoda paritetom kupovne moći time daje realniju sliku odnosa među zemljama, nego primjena službenog tečaja za domaću valutu.

Prema tom pokazatelju, pet najbogatijih zemalja EU-a su: Luksemburg( nevjerojatnih 68.100 eura / stan, iskazanih paritetom kupovne moći), Nizozemska( 32.900), Austrija( 32.400), Irska( 31.900) i Švedska( 31.800). Prema ostvarenom BDP-u u 2011. godini, pet država s najmanjim proizvodom su: Rumunjska( 11.400), Bugarska( 11.600), Latvija( 14.700), Hrvatska( 15.200) i Poljska( 16.200). Hrvatska je, dakle, na 61 posto prosječnog bruto domaćeg proizvoda EU-a, iskazanog paritetom kupovne moći.

Ukupna neto instalirana snaga svih elektrana u EU-u bila je 2011. godine 858,4 GW( gigavata, tisuća megavata). Neto instalirana snaga je instalirana snaga generatora umanjena za snagu vlastite potrošnje elektrana. Prema veličini instalirane snage( Tablica 1., stupac C), prvih pet država je: Njemačka( 145 GW), Francuska( 126), Italija( 118), Španjolska( 97) i Ujedinjeno Kraljevstvo( 82). Vidimo da su Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo zamjenile mjesta prema broju stanovnika i instaliranoj snazi elektrana; Španjolska je u tom pogledu izgrađenija. Hrvatska, prema podacima ENTSO-E, ima ukupno instalirano 4.015 MW, u čemu- daleko- nije iskazana polovica snage u NE Krško, ona je punom svojom snagom iskazana u Sloveniji, jer se nalazi na njenom teritoriju. Dvije trećine ukupne instalirane snage elektrana u EU-u nalazi se u pet najmnogoljudnijih država. Hrvatske elektrane, prema instaliranoj snazi, čine 0,5 posto ukupne instalirane snage Unije. Valja to imati na umu kada se u kakvom pogledu uspoređujemo s velikima! Ukupna neto proizvodnja električne energije ostvarena u EU-u 2011. godine bila je 3.065 TWh( teravatsati, milijarda kilovatsati).

Ukupna potrošnja električne energije u EU-u bila je 2011. godine 3.024 TWh. To je bruto potrošnja koja sadrži: finalnu elektroenergetsku potrošnju( predanu kupcimapotrošačima), energiju koja je iskorištena za crpljenje u crpnoakumulacijske hidroelektrane te gubitke pri prijenosu i distribuciji električne energije. Podmirena je neto proizvodnjom na vlastitom području država-članica EU-a i neto uvozom( uvoz minus izvoz) električne energije. Najviše se električne energije potroši u pet najmnogoljudnijih država-članica...

Neto proizvodnja je proizvodnja generatora umanjena za vlastitu potrošnju u elektranama. Prema veličini godišnje proizvodnje( Tablica 1., stupac D), prvih pet država je: Njemačka( 558 TWh), Francuska( 542), Ujedinjeno Kraljevstvo( 336), Italija( 289) i Španjolska( 265). Tu je Ujedinjeno Kraljevstvo na trećem mjestu- u manje elektrana od Italije i od Španjolske proizvedeno je u Ujedinjenom Kraljevstvu znatno više električne energije. U Hrvatskoj je te godine proizvedeno 10 TWh.

Pogledajmo kolika je ukupna instalacija te kolika je ostvarena ukupna proizvodnja u EU-u i Hrvatskoj, prema tipovima elektrana( Tablica 2.).

U EU-u, prema instaliranoj snazi, najveći udjel imaju termoelektrane: 51 posto, s jednako tolikim udjelom u ukupnoj proizvodnji. Hidroelektrane sudjeluju u snazi sa 16,7 posto, ali u proizvodnji s 10,6 posto. Znatno više u proizvodnji sudjeluju nuklearne elektrane( 28 posto), premda je njihov udjel na snazi( 14,3 posto) niži od udjela hidroelektrana. Sve elektrane na obnovljive izvore enegrije sudjeluju u ukupnoj snazi sa 34,2 posto, ali

SIEMENS D. D. HRVATSKA

Zašto Siemens restrukturira svoje poslovanje?

•• Siemens neprekidno prilagođava svoje poslovanje kako bi bio konkurentniji na tržištu i ostao bliži svojim kupcima i klijentima. U nastojanju da ostane vodeći u svom poslovanju, Siemens AG odlučio je promijeniti način poslovanja u CEE klasteru, zemljama regije i Republici Hrvatskoj tako što će restrukturirati svoje poslovanje u Sektoru infrastruktura i gradovi. U Siemensu d. d. restrukturiranjem su obuhvaćene sljedeće divizije: Zgradarstvo( IC BT) koja uključuje poslovnu jedinicu Facility Management( FM), Mobilnost i logistika( IC MOL) te Željeznički sustavi( IC RL). Odluka o restrukturiranju poslovanja donesena je zato što su poslovni rezultati pokazali da poslovanje spomenutih divizija u postojećem obliku nije više ekonomski opravdano unutar postojećeg poslovnog modela. Promjenom poslovnog modela unutar divizije IC BT u Siemensu d. d., dio poslovanja koje obuhvaća izradu rješenja za automatizaciju zgrada, projekte protupožarnih i sigurnosnih rješenja te facility managementa će se obavljati putem tvrtki partnera. Tvrtke partneri, kao manje i fleksibilnije cjeline, moći će brže odgovoriti na izazove tržišta. Nakon restrukturiranja, divizija IC BT će u sklopu Siemensa d. d. nastaviti prodaju proizvoda za automatizaciju zgrada, proizvoda za protupožarnu i sigurnosnu zaštitu te ostalih proizvoda iz asortimana BT proizvodnje. Restrukturiranjem unutar divizija IC MOL i IC RL u Siemensu d. d., prestaje poslovanje navedenih divizija te će se buduće poslovanje obavljati putem drugih društava iz Siemensove grupacije, uz zadržavanje lokalnog kontakta prema kupcima i poslovnim partnerima. Navedenim restrukturiranjem zahvaćeno je 48 stalno zaposlenih u divizijama te će određeni broj zaposlenika biti zbrinut, ako to bude moguće, preraspodjelom na druga radna mjesta unutar Siemensa d. d. i koncerna Siemens, odlaskom u mirovinu, tj. kroz programe stimulativnih otpremnina poštujući visoke standarde socijalne osjetljivosti kompanije. Najvećem broju zaposlenika biti će ponuđeni poslovi u novootvorenim tvrtkama partnerima. Plan poslovnog restrukturiranja biti će završen najkasnije tijekom 2014. godine, u tri faze. U prvoj fazi restrukturirat će se poslovanje divizija IC MOL i IC RL i to najkasnije 30. rujna 2013. godine. U drugoj fazi restrukturirat će se poslovanje divizije IC BT i to najkasnije 30. studenoga 2013. godine. U trećoj fazi restrukturirat će se poslovanje poslovne jedinice FM i to najkasnije 31.01.2014. [ T. M.]