MARIJAN-KALEA- [ HEP-VJESNIK ] Ukupna neto instalirana snaga svih elektrana u EU-u bila je 2011 . godine 858,4 GW .

Hidroelektrane u Europskoj uniji sudjeluju u snazi sa 16,7 posto , ali u proizvodnji s 10.6 posto ...

Tomislav Marjanović tomislav . marjanovic @ croenergo . eu

•• U EU ulazimo s neprimjerno velikom uvoznom elektroenergetskom ovisnošću , s premalom ukupnom instaliranom snagom elektrana , ali sa zadovoljavajućim udjelom elektrana na obnovljive izvore energije ( ponajprije hidroelektrane i nadolazeće vjetroelektrane ), no s rezervom elektrana u elektroenergetskom sustavu znatno manjom od prosječne u EU-u .

Od 1 . srpnja 2013 . godine Hrvatska će biti punopravna država-članica Europske unije . Zanimljivo je pogledati u elektroenergetsku kartu Europske unije , s dosadašnjih 27 država-članica , kako bi se sagledali temeljni pokazatelji tih članica , ali i Hrvatske pri njenu ulasku u Uniju . Za prikaz ćemo koristiti dostupne podatke ENTSO-E ( Europske udruge operatora prijenosnih sustava ) za 2011 . godinu , jer su za tu godinu oni iskazani u trenutku pisanja ovoga teksta . Europska unija ( EU ) je unija 27 država koje su krajem 2011 . godine imale ukupno 503,7 milijuna stanovnika ( Tablic 1 ., stupac A ). U svijetu , koji je u to vrijeme imao sedam milijarda stanovnika , EU je sa svojim stanovništvom sudjelovala sa 7,2 posto . Prema tom pokazatelju , pet najvećih država u EUu su : Njemačka ( 81,8 milijuna stanovnika ), Francuska ( 65,3 ), Ujedinjeno Kraljevstvo ( 63 ), Italija ( 68 ), Španjolska ( 46,2 milijuna ). Zajedno čine skoro dvije trećnine ukupnog stanovništva Unije ( točno : 64 posto ). Prema broju stanovnika , pet najmanjih država su : Malta ( 0,4 milijuna stanovnika ), Luksemburg ( 0,5 ), Cipar ( 0,9 ), Estonija ( 1,3 ) i Latvija ( 2 milijuna ). Hrvatska će nakon ulaska u EU , prema broju stanovnika , biti na 21 . mjestu po veličini , dakle na 8 . mjestu odostraga . Hrvatska je činila malo manje od jedan posto , točno 0,9 posto stanovništva dosadašnje EU-27 , a taj se udjel neće promijeniti nakon njezina članstva u EU-u .

Ostvareni prosječni bruto domaći proizvod EU-a iskazan paritetom kupovne moći u 2011 . godini je 25.100 eura / stanovniku ( Tablica 1 ., stupac B ). Paritet kupovne moći pojedine valute određuje se tako da se za kupnju standardizirane košare roba utvrdi koliko novaca u domaćoj valuti treba platiti , a potom se utvrdi kolko bi ta ista košara stajala u izabranoj drugoj zemlji , iskazano u univerzalnoj valuti ( u Europi u eurima ). Omjer između ta dva iznosa daje paritet univerzalne valute prema kupovnoj moći valute promatrane zemlje ( dakle euro / kuna , za Hrvatsku , ali euro / euro za zemlje eruozone ). Taj se paritet utvrđuje za sve zemlje , osim za izabrnu zemlju , za koju je on jedan jedinici . Iskazivanje bruto domaćeg proizvoda paritetom kupovne moći time daje realniju sliku odnosa među zemljama , nego primjena službenog tečaja za domaću valutu .

Prema tom pokazatelju , pet najbogatijih zemalja EU-a su : Luksemburg ( nevjerojatnih 68.100 eura / stan , iskazanih paritetom kupovne moći ), Nizozemska ( 32.900 ), Austrija ( 32.400 ), Irska ( 31.900 ) i Švedska ( 31.800 ). Prema ostvarenom BDP-u u 2011 . godini , pet država s najmanjim proizvodom su : Rumunjska ( 11.400 ), Bugarska ( 11.600 ), Latvija ( 14.700 ), Hrvatska ( 15.200 ) i Poljska ( 16.200 ). Hrvatska je , dakle , na 61 posto prosječnog bruto domaćeg proizvoda EU-a , iskazanog paritetom kupovne moći .

Ukupna neto instalirana snaga svih elektrana u EU-u bila je 2011 . godine 858,4 GW ( gigavata , tisuća megavata ). Neto instalirana snaga je instalirana snaga generatora umanjena za snagu vlastite potrošnje elektrana . Prema veličini instalirane snage ( Tablica 1 ., stupac C ), prvih pet država je : Njemačka ( 145 GW ), Francuska ( 126 ), Italija ( 118 ), Španjolska ( 97 ) i Ujedinjeno Kraljevstvo ( 82 ). Vidimo da su Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo zamjenile mjesta prema broju stanovnika i instaliranoj snazi elektrana ; Španjolska je u tom pogledu izgrađenija . Hrvatska , prema podacima ENTSO-E , ima ukupno instalirano 4.015 MW , u čemu - daleko - nije iskazana polovica snage u NE Krško , ona je punom svojom snagom iskazana u Sloveniji , jer se nalazi na njenom teritoriju . Dvije trećine ukupne instalirane snage elektrana u EU-u nalazi se u pet najmnogoljudnijih država . Hrvatske elektrane , prema instaliranoj snazi , čine 0,5 posto ukupne instalirane snage Unije . Valja to imati na umu kada se u kakvom pogledu uspoređujemo s velikima ! Ukupna neto proizvodnja električne energije ostvarena u EU-u 2011 . godine bila je 3.065 TWh ( teravatsati , milijarda kilovatsati ).

Ukupna potrošnja električne energije u EU-u bila je 2011 . godine 3.024 TWh . To je bruto potrošnja koja sadrži : finalnu elektroenergetsku potrošnju ( predanu kupcimapotrošačima ), energiju koja je iskorištena za crpljenje u crpnoakumulacijske hidroelektrane te gubitke pri prijenosu i distribuciji električne energije . Podmirena je neto proizvodnjom na vlastitom području država-članica EU-a i neto uvozom ( uvoz minus izvoz ) električne energije . Najviše se električne energije potroši u pet najmnogoljudnijih država-članica ...

Neto proizvodnja je proizvodnja generatora umanjena za vlastitu potrošnju u elektranama . Prema veličini godišnje proizvodnje ( Tablica 1 ., stupac D ), prvih pet država je : Njemačka ( 558 TWh ), Francuska ( 542 ), Ujedinjeno Kraljevstvo ( 336 ), Italija ( 289 ) i Španjolska ( 265 ). Tu je Ujedinjeno Kraljevstvo na trećem mjestu - u manje elektrana od Italije i od Španjolske proizvedeno je u Ujedinjenom Kraljevstvu znatno više električne energije . U Hrvatskoj je te godine proizvedeno 10 TWh .

Pogledajmo kolika je ukupna instalacija te kolika je ostvarena ukupna proizvodnja u EU-u i Hrvatskoj , prema tipovima elektrana ( Tablica 2 .).

U EU-u , prema instaliranoj snazi , najveći udjel imaju termoelektrane : 51 posto , s jednako tolikim udjelom u ukupnoj proizvodnji . Hidroelektrane sudjeluju u snazi sa 16,7 posto , ali u proizvodnji s 10,6 posto . Znatno više u proizvodnji sudjeluju nuklearne elektrane ( 28 posto ), premda je njihov udjel na snazi ( 14,3 posto ) niži od udjela hidroelektrana . Sve elektrane na obnovljive izvore enegrije sudjeluju u ukupnoj snazi sa 34,2 posto , ali

SIEMENS D . D . HRVATSKA

Zašto Siemens restrukturira svoje poslovanje ?

•• Siemens neprekidno prilagođava svoje poslovanje kako bi bio konkurentniji na tržištu i ostao bliži svojim kupcima i klijentima . U nastojanju da ostane vodeći u svom poslovanju , Siemens AG odlučio je promijeniti način poslovanja u CEE klasteru , zemljama regije i Republici Hrvatskoj tako što će restrukturirati svoje poslovanje u Sektoru infrastruktura i gradovi . U Siemensu d . d . restrukturiranjem su obuhvaćene sljedeće divizije : Zgradarstvo ( IC BT ) koja uključuje poslovnu jedinicu Facility Management ( FM ), Mobilnost i logistika ( IC MOL ) te Željeznički sustavi ( IC RL ). Odluka o restrukturiranju poslovanja donesena je zato što su poslovni rezultati pokazali da poslovanje spomenutih divizija u postojećem obliku nije više ekonomski opravdano unutar postojećeg poslovnog modela . Promjenom poslovnog modela unutar divizije IC BT u Siemensu d . d ., dio poslovanja koje obuhvaća izradu rješenja za automatizaciju zgrada , projekte protupožarnih i sigurnosnih rješenja te facility managementa će se obavljati putem tvrtki partnera . Tvrtke partneri , kao manje i fleksibilnije cjeline , moći će brže odgovoriti na izazove tržišta . Nakon restrukturiranja , divizija IC BT će u sklopu Siemensa d . d . nastaviti prodaju proizvoda za automatizaciju zgrada , proizvoda za protupožarnu i sigurnosnu zaštitu te ostalih proizvoda iz asortimana BT proizvodnje . Restrukturiranjem unutar divizija IC MOL i IC RL u Siemensu d . d ., prestaje poslovanje navedenih divizija te će se buduće poslovanje obavljati putem drugih društava iz Siemensove grupacije , uz zadržavanje lokalnog kontakta prema kupcima i poslovnim partnerima . Navedenim restrukturiranjem zahvaćeno je 48 stalno zaposlenih u divizijama te će određeni broj zaposlenika biti zbrinut , ako to bude moguće , preraspodjelom na druga radna mjesta unutar Siemensa d . d . i koncerna Siemens , odlaskom u mirovinu , tj . kroz programe stimulativnih otpremnina poštujući visoke standarde socijalne osjetljivosti kompanije . Najvećem broju zaposlenika biti će ponuđeni poslovi u novootvorenim tvrtkama partnerima . Plan poslovnog restrukturiranja biti će završen najkasnije tijekom 2014 . godine , u tri faze . U prvoj fazi restrukturirat će se poslovanje divizija IC MOL i IC RL i to najkasnije 30 . rujna 2013 . godine . U drugoj fazi restrukturirat će se poslovanje divizije IC BT i to najkasnije 30 . studenoga 2013 . godine . U trećoj fazi restrukturirat će se poslovanje poslovne jedinice FM i to najkasnije 31.01.2014 . [ T . M .]