Uoči ulaska Hrvatske u članstvo Europske unije | Video poziv Vlade : Podijeli priču o Hrvatskoj , koristi oznaku # croatiaEU uz sadržaje na društvenim mrežama ...

FOTO : ENERGO MEDIA

•• EU Direktiva o obnovljivim izvorima jedinstveni je dokument koji rješava dva najveća izazova našeg vremena , energetsku sigurnost i klimatske promjene . Izvorni cilj od 20 % obnovljivih izvora energije do 2020 . već je sada čvrsto ukorijenjen u retoriku europskih donosioca odluka .

Kako bi se postigao ovaj ambiciozni cilj potrebna je puna mobilizacija europskih talenata , znanja i inovacija . Niti jedna tvrtka ne može si priuštiti propuštanje mogućnosti i tehnoloških napredaka koje donosi promjena prema gospodarstvu pogonjenom obnovljivim izvorima energije .

U roku od samo nekoliko godina morati ćemo proizvoditi više od trećine potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora energije te bazirati značajan udio grijanja i prijevoza na obnovljivim izvorima . Mali koraci nisu dovoljni . Trebaju nam ogromne , praktične i konkretne inicijative koje će uključiti društvo kao cjelinu . A da bi priča bila potpunija , Europa treba uvjeriti svoje međunarodne partnere da krenu istim putem .

Prelazak na obnovljive izvore energije zahtijeva ulaganja od nekoliko milijardi eura . Rezanje troškova u javnom i privatnom sektoru smanjuje razinu investicija u tehnologije obnovljivih izvora energije te može imati ozbiljne posljedice za našu buduću energetsku sigurnost .

Trenutna gospodarska situacija ne ide u korist razvoju OIE u Europi . Novi izvori proizvodnje energije zahtijevaju i izgradnju novih mreža kako bi mogli doći do kupaca . Intermitentna proizvodnja električne energije iz OIE zahtjeva nove pristupe u balansiranju potražnje i proizvodnje . Investitori i financijske institucije moraju imati povjerenje kako bi uložili svoja sredstva u relativno nove i skupe tehnologije , a potrošači moraju biti uvjereni da njihovo buduće blagostanje leži upravo u obnovljivim izvorima energije .

Nacionalni planovi za obnovljive izvore energije most su između ambicija i realnosti . Komisija je utvrdila kako takvi planovi moraju biti koherentni , jasni i učinkoviti . Ukoliko su napravljeni kako treba , takvi planovi mogu nas odvesti prema novoj eri energetske sigurnosti . Ukoliko ne uspijemo , plaćati ćemo cijenu za generacije koje dolaze .

Činjenica da skoro sve zemlje članice namjeravaju dostići nacionalne ciljeve na svom teritoriju te da više od polovice predviđa premašivanje istih jasan je signal koji ukazuje da zemlje članice upravo obnovljive izvore smatraju energetskim izvorima budućnosti .

Sve u svemu , tržišne promjene i pad cijena sustava za OIE nastaviti će tijek europske energetske revolucije te pomoći realizaciju tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu u zadanim rokovima .

•• Kada 01 . srpnja Hrvatska postane punopravna članica Europske unije broj stanovnika Unije povećat će se za oko 0,9 posto , dok će teritorij Unije porasti za oko 2 posto , sa 61 posto EU prosjeka BDP-a po stanovniku Hrvatska će biti pri samom dnu ljestvice među EU članicama , a u EU ulazi kao zemlja s trećom najvišom stopom nezaposlenost . Nakon 1 . srpnja EU će tako dobiti gotovo 4,4 milijuna novih stanovnika , čime će ukupno stanovništvu EU brojiti više od 506,8 milijuna . Kada se pak doda teritorij Republike Hrvatske , od oko 87,6 tisuća četvornih kilometara ( kopna i mora ), EU će obuhvaćati područje veće od 4,5 milijuna četvornih kilometara . Po podacima Eurostata , u trenutku ulaska u EU hrvatski BDP po stanovniku iznosi 61 posto prosjeka za 27 dosadašnjih članica EU , što Hrvatsku smješta na samo dno ljestvice , ispred Rumunjske i Bugarske , u kojima BDP po stanovniku iznosi 49 i 47 posto prosjeka EU27 . Odmah ispred Hrvatske su Cipar ( 62 posto ) te Mađarska i Poljska ( po 66 posto prosjeka EU27 ), a na samom čelu ljestvice , s BDP-om po stanovniku u iznosu od 271 posto od prosjeka EU27 nalazi se Luksemburg . Tom omjeru nije pomoglo niti kretanje BDP-a u 2012 ., kada je BDP EU27 smanjen za 0,3 posto , a u Hrvatskoj za 2 posto . Od 12 zemalja članica EU koje su 2012 . zabilježile pad BDPa , višu stopu pada od Hrvatske bilježe samo Grčka ( 6,4 posto ), Portugal ( 3,2 posto ) te Italija i Cipar ( po 2,4 posto ). Na drugom kraju spektra , s najvišim stopama rasta 2012 . završile su baltičke zemlje , odnosno Letonija ( 5,6 posto ), Litva ( 3,7 posto ) i Estonija ( 3,2 posto ), dok je najveće europsko gospodarstvo , Njemačka lani zabilježila rast za 0,7 posto . Podaci Eurostata pokazuju i da Hrvatska u EU ulazi kao zemlja s trećom najvišom stopom nezaposlenosti , koja je u travnju za EU27 iznosila 11 posto , a Hrvatsku 18,1 posto . Višu stopu od Hrvatske imale su samo Španjolska ( 26,2 posto ) i Grčka ( 26,1 posto ), dok je najbliže hrvatskoj stopi ona portugalska ( 17,3 posto ). Najnižu nezaposlenost u 2012 u EU imale su Austrija ( 4,7 posto ), Luksemburg ( 5,3 posto ), Njemačka ( 5,4 posto ) i Nizozemska ( 5,8 posto ). Istodobno , Hrvatska je na začelju liste zemlja po stopi zaposlenosti , koja za EU27 iznosi 64,2 posto , a u Hrvatskoj 48,7 posto . Jedan od rijetkih ekonomskih statističkih pokazatelja po kojem je Hrvatska blizu prosjeka EU je godišnja stopa inflacije , koja je za EU27 u svibnju ove godine bila 1,6 posto , a u Hrvatskoj 1,8 posto , koliko se bilježi i u Španjolskoj , Slovačkoj i Mađarskoj . U svibnju je u pet zemalja EU stopa inflacije bila viša nego u Hrvatskoj , u 17 je bila niža , dok su dvije zemlje imale negativnu stopu - Letonija i Grčka .

Apsurdi utakmice na tržištu električne energije

Novo sniženje : Jeftina struja još jeftinija

U Hrvatskoj 229 elektrana na obnovljive izvore energije

Rosneft bi investirao u energetski sektor RH

GEN-I s Jeftinom strujom za građane i male tvrtke