TRŽIŠTE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM | Tjedan je obilježilo predstavljanje usluge i cijena opskrbe električnom energijom za kućanstva od strane skupine GEN-I i tvrtka RWE Energija | Na fotografiji : dr . sc . Robert Golob , predsjednik Uprave skupine GEN-I .

FOTO : ENERGO MEDIA povijesti razvoja transporta plina zasigurno jest srpanj 1978 . godine kad je u rad pušten međudržavni spojni plinovod Rogatec−Zagreb koji je povezao plinske sustave Slovačke , Austrije , Slovenije i Hrvatske te time omogućio uvoz prirodnog plina u Hrvatsku . A samo godinu dana kasnije , 1979 ., s radom je počeo i prvi dispečerski centar , to jest sustav za daljinsko upravljanje i kontrolu plinskoga transportnog sustava .

Početkom novog milenija , potaknuta duhom Direktive EU , počinje reforma energetskog sektora u Republici Hrvatskoj pa tako i u sektoru plina . 1 . veljače 2001 . godine ustrojeno je i registrirano društvo Plinacro d . o . o . za transport i trgovinu plinom koje je bilo član INA grupe i u njezinu stopostotnom vlasništvu . U trenutku osnivanja temeljni kapital društva iznosio je 841 milijun kuna , što je obuhvaćalo 1657 km magistralnih i regionalnih visokotlačnih plinovoda s pripadajućim objektima .

U srpnju 2001 . godine Vlada Republike Hrvatske donosi paket energetskih zakona , nužnih za daljnju reformu energetskog sektora . U skladu s novim zakonima , a ponajprije Zakonom o energiji , transport plina postaje energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga , a društvo Plinacro 11 . ožujka 2002 . godine prelazi u stopostotno vlasništvo Republike Hrvatske .

Osnivanjem tvrtke Plinacro d . o . o . ustrojena je organizacijska struktura kojom se uvodi liberalizacija tržišta prirodnog plina u skladu sa zahtjevima Direktive EU , što za potrošača pretpostavlja mogućnost izbora dobavljača plina te slobodan pristup plinovodnom sustavu .

Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti svojim rješenjem od 10 . prosinca 2003 . godine ( Klasa UP / 034-02 / 03- 08 / 01 , Ur . br . 371-02 / 03-04 ), izdalo je Plinacru dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti transporta plina čime je tvrtka stekla sve potrebne uvjete za obavljanje svoje osnovne djelatnosti .

Budući da je nužna pretpostavka za provedbu načela otvorenog tržišta energije razvoj i izgradnja infrastrukture , Plinacro je u travnju 2002 . godine , sukladno članku 7 . stavku 1 . Zakona o tržištu plina , izradio Plan razvoja , izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u Republici Hrvatskoj od 2002 . do 2011 . godine .

Ministarstvo gospodarstva , rada i poduzetništva je 30 . kolovoza 2002 . godine ( klasa : 310-05 / 02-01 / 28 ; ur . broj : 526-01-02-02 ) odobrilo predloženi plan za razdoblje 2002 – 2006 . godina . Plan je izrađen na temelju Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske koju je prihvatio Hrvatski sabor 2002 . godine .

Prvi investicijski ciklus tog Plana , od 2002 . do 2006 . godine , tvrtka Plinacro je , kao investitor i nositelj razvoja , izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava , uspješno završila .

Pritom posebno valja istaknuti iznimne rezultate ostvarene tijekom 2006 . godine , kad je potpuno izgrađeno i pušteno u rad 480 kilometara novih plinovoda . Uz puštanje u rad plinovoda Lučko−Ivanja Reka , Zagreb Istok−Kutina i Kutina−Slavonski Brod te završetka i puštanja u rad novoga Nacionalnog dispečerskog centra , svakako najvažniji projekt 2006 . godine bio je magistralni plinovod Pula− Karlovac , duljine 191 kilometar , izgrađen i pušten u rad u nepunih devet mjeseci .

Završetkom prvoga razvojno-ulagačkog ciklusa , Republika Hrvatska dobila je 523 km magistralnog plinovoda , novi 75-barski plinovodni sustav od Pule do Slavonskog Broda te više regionalnih plinovoda i mjerno-redukcijskih stanica .

Time su ostvareni svi postavljeni ciljevi : povećanje pouzdanosti plinskoga transportnog sustava , izravno povezivanje Sjevernojadranskih plinskih polja s kopnenim dijelom Hrvatske te omogućavanje novog pristupa transportnom sustavu . Usto , ostvareni su svi potrebni uvjeti za jednako uspješno i pravodobno ostvarenje drugog investicijskog ciklusa , to jest za daljnju plinofikaciju Republike Hrvatske te je omogućena sigurnost opskrbe prirodnim plinom u skladu s potrebama hrvatskog tržišta , a na principu liberalizacije tržišta energije i dostupnosti infrastrukture svim korisnicima pod istim uvjetima .

Obavljajući energetsku djelatnost transporta plina kao svoju osnovnu djelatnost , operator plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske Plinacro d . o . o . jamči sigurnu , pouzdanu i kvalitetnu dopremu prirodnog plina od ulaza u plinski transportni sustav na području Republike Hrvatske do primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica distributera plina te izravnih i povlaštenih kupaca .

Plinacro upravlja razvojem , izgradnjom , održavanjem i nadzorom cijeloga transportnog sustava , kao i svim ostalim poslovima koji su nužni za tehničko funkcioniranje sustava .

Plinacro svojom infrastrukturom upravlja kroz Nacionalni dispečerski centar i pet regija transporta plina : Regija transporta plina Istočna Hrvatska ( sa sjedištem u Donjem Miholjcu ); Regija transporta plina Središnja Hrvatska ( sa sjedištem u Ivanić Gradu ); Regija transporta plina Sjeverna Hrvatska ( sa sjedištem u Zaboku ); Regija transporta plina Zapadna Hrvatska ( sa sjedištem u Rijeci ); Regija transporta plina Južna Hrvatska ( sa sjedištem u Benkovcu ) te Službu održavanja i Skladište smješteno u Ivanić-Gradu .

Trenutačno je u tvrtki zaposlen 271 djelatnik od kojih je gotovo polovica s višom i visokom stručnom spremom . Početkom 2011 . godine ukupna vrijednost imovine Plinacra iznosila je 4,69 milijarde kuna .

Sve informacije o radu i projektima Plinacra možete dobiti na www . plinacro . hr ili ako pratite medijski portal croenergo . eu .

•• Unatoč velikim nadama koje se polažu u razvoj biogoriva , u SAD-u se javljaju i drugačija mišljenja . Američki mornarički pilot , kapetan T . A . Kiefer , inače ne samo vojni pilot s ratnim iskustvom i zapovjednik koji je 2005 . bio proglašen vojnim pilotom godine , nego i magistar znanosti i predavač na vojnoj akademiji , u svom kritičkom članku Twenty-First Century Snake Oil : Why the U . S . Should Reject Biofuels as Part of a Rational National Energy Security Strategy navodi neke činjenice koje produbljuju sumnje u mogućnost današnjih biogoriva da na željeni način ispune svoj proklamirani cilj . Tako se objašnjava da je intezivna primjena umjetnih gnojiva dovela do 6 puta većih prinosa kukuruza u američkoj saveznoj državi Iowa od 1930-ih godina do danas . Međutim , dodavanje vodika iz prirodnog plina za poboljšanje ugljikovodika do korisnih tekućih goriva oslobađa 11 tona ugljičnog dioksida za svaku tonu vodika koji se dodaje gorivu . A taj je proces apsolutno nužan da bi biogoriovo postalo kompatibilno sa zahtjevima američkog vojnog sustava za goriva .

Nadalje , autor na primjeru pokazatelja EROI ( engl . Energy Return On Investment ), koji pokazuje odnos ukupno raspoložive energije goriva prema ukupno utrošenoj energiji za njegovu proizvodnju , ukazuje na temeljnu slabost biogoriva . Dok EROI kod dizelskog goriva i benzina iznosi 10 i više puta , on kod biogoriva iznosi tek 1,3 . To je rezultat nižih troškova proizvodnje i prerade nafte s jedne strane , te energtski intenzivnog rada kod uzgoja primjerice kukuruza za etanol , kao i korištenja umjetnih gnojiva dobivenih od prirodnog plina za povećanje uroda . Autor iznosi i druge dokaze prema kojima neće biti moguće da se genetskim inženjeringom prevladaju temeljna ograničenja da se uzgoji i proizvede dovoljno biogoriva te da zbog toga oslanjanje na biogorivo u opskrbi motornim gorivima čini taj sustav manje sigurnim . [ USAF Research Institute ' s Strategic Studies Q . | The Energy Collective | Ivo Tokić ]

GEN-I s Jeftinom strujom za građane i male tvrtke

GEN-I s Jeftinom strujom za građane i male tvrtke

GEN-I s Jeftinom strujom za građane i male tvrtke

Baterija koja radi čak 27 godina

KONČAR-Institut : Ponuda u segmentu monitoringa OIE