TRŽIŠTE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM | Tjedan je obilježilo predstavljanje usluge i cijena opskrbe električnom energijom za kućanstva od strane skupine GEN-I i tvrtka RWE Energija | Na fotografiji: dr. sc. Robert Golob, predsjednik Uprave skupine GEN-I.

FOTO: ENERGO MEDIA povijesti razvoja transporta plina zasigurno jest srpanj 1978. godine kad je u rad pušten međudržavni spojni plinovod Rogatec−Zagreb koji je povezao plinske sustave Slovačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske te time omogućio uvoz prirodnog plina u Hrvatsku. A samo godinu dana kasnije, 1979., s radom je počeo i prvi dispečerski centar, to jest sustav za daljinsko upravljanje i kontrolu plinskoga transportnog sustava.

Početkom novog milenija, potaknuta duhom Direktive EU, počinje reforma energetskog sektora u Republici Hrvatskoj pa tako i u sektoru plina. 1. veljače 2001. godine ustrojeno je i registrirano društvo Plinacro d. o. o. za transport i trgovinu plinom koje je bilo član INA grupe i u njezinu stopostotnom vlasništvu. U trenutku osnivanja temeljni kapital društva iznosio je 841 milijun kuna, što je obuhvaćalo 1657 km magistralnih i regionalnih visokotlačnih plinovoda s pripadajućim objektima.

U srpnju 2001. godine Vlada Republike Hrvatske donosi paket energetskih zakona, nužnih za daljnju reformu energetskog sektora. U skladu s novim zakonima, a ponajprije Zakonom o energiji, transport plina postaje energetska djelatnost koja se obavlja kao javna usluga, a društvo Plinacro 11. ožujka 2002. godine prelazi u stopostotno vlasništvo Republike Hrvatske.

Osnivanjem tvrtke Plinacro d. o. o. ustrojena je organizacijska struktura kojom se uvodi liberalizacija tržišta prirodnog plina u skladu sa zahtjevima Direktive EU, što za potrošača pretpostavlja mogućnost izbora dobavljača plina te slobodan pristup plinovodnom sustavu.

Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti svojim rješenjem od 10. prosinca 2003. godine( Klasa UP / 034-02 / 03- 08 / 01, Ur. br. 371-02 / 03-04), izdalo je Plinacru dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti transporta plina čime je tvrtka stekla sve potrebne uvjete za obavljanje svoje osnovne djelatnosti.

Budući da je nužna pretpostavka za provedbu načela otvorenog tržišta energije razvoj i izgradnja infrastrukture, Plinacro je u travnju 2002. godine, sukladno članku 7. stavku 1. Zakona o tržištu plina, izradio Plan razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava u Republici Hrvatskoj od 2002. do 2011. godine.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je 30. kolovoza 2002. godine( klasa: 310-05 / 02-01 / 28; ur. broj: 526-01-02-02) odobrilo predloženi plan za razdoblje 2002 – 2006. godina. Plan je izrađen na temelju Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske koju je prihvatio Hrvatski sabor 2002. godine.

Prvi investicijski ciklus tog Plana, od 2002. do 2006. godine, tvrtka Plinacro je, kao investitor i nositelj razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava, uspješno završila.

Pritom posebno valja istaknuti iznimne rezultate ostvarene tijekom 2006. godine, kad je potpuno izgrađeno i pušteno u rad 480 kilometara novih plinovoda. Uz puštanje u rad plinovoda Lučko−Ivanja Reka, Zagreb Istok−Kutina i Kutina−Slavonski Brod te završetka i puštanja u rad novoga Nacionalnog dispečerskog centra, svakako najvažniji projekt 2006. godine bio je magistralni plinovod Pula− Karlovac, duljine 191 kilometar, izgrađen i pušten u rad u nepunih devet mjeseci.

Završetkom prvoga razvojno-ulagačkog ciklusa, Republika Hrvatska dobila je 523 km magistralnog plinovoda, novi 75-barski plinovodni sustav od Pule do Slavonskog Broda te više regionalnih plinovoda i mjerno-redukcijskih stanica.

Time su ostvareni svi postavljeni ciljevi: povećanje pouzdanosti plinskoga transportnog sustava, izravno povezivanje Sjevernojadranskih plinskih polja s kopnenim dijelom Hrvatske te omogućavanje novog pristupa transportnom sustavu. Usto, ostvareni su svi potrebni uvjeti za jednako uspješno i pravodobno ostvarenje drugog investicijskog ciklusa, to jest za daljnju plinofikaciju Republike Hrvatske te je omogućena sigurnost opskrbe prirodnim plinom u skladu s potrebama hrvatskog tržišta, a na principu liberalizacije tržišta energije i dostupnosti infrastrukture svim korisnicima pod istim uvjetima.

Obavljajući energetsku djelatnost transporta plina kao svoju osnovnu djelatnost, operator plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske Plinacro d. o. o. jamči sigurnu, pouzdanu i kvalitetnu dopremu prirodnog plina od ulaza u plinski transportni sustav na području Republike Hrvatske do primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica distributera plina te izravnih i povlaštenih kupaca.

Plinacro upravlja razvojem, izgradnjom, održavanjem i nadzorom cijeloga transportnog sustava, kao i svim ostalim poslovima koji su nužni za tehničko funkcioniranje sustava.

Plinacro svojom infrastrukturom upravlja kroz Nacionalni dispečerski centar i pet regija transporta plina: Regija transporta plina Istočna Hrvatska( sa sjedištem u Donjem Miholjcu); Regija transporta plina Središnja Hrvatska( sa sjedištem u Ivanić Gradu); Regija transporta plina Sjeverna Hrvatska( sa sjedištem u Zaboku); Regija transporta plina Zapadna Hrvatska( sa sjedištem u Rijeci); Regija transporta plina Južna Hrvatska( sa sjedištem u Benkovcu) te Službu održavanja i Skladište smješteno u Ivanić-Gradu.

Trenutačno je u tvrtki zaposlen 271 djelatnik od kojih je gotovo polovica s višom i visokom stručnom spremom. Početkom 2011. godine ukupna vrijednost imovine Plinacra iznosila je 4,69 milijarde kuna.

Sve informacije o radu i projektima Plinacra možete dobiti na www. plinacro. hr ili ako pratite medijski portal croenergo. eu.

•• Unatoč velikim nadama koje se polažu u razvoj biogoriva, u SAD-u se javljaju i drugačija mišljenja. Američki mornarički pilot, kapetan T. A. Kiefer, inače ne samo vojni pilot s ratnim iskustvom i zapovjednik koji je 2005. bio proglašen vojnim pilotom godine, nego i magistar znanosti i predavač na vojnoj akademiji, u svom kritičkom članku Twenty-First Century Snake Oil: Why the U. S. Should Reject Biofuels as Part of a Rational National Energy Security Strategy navodi neke činjenice koje produbljuju sumnje u mogućnost današnjih biogoriva da na željeni način ispune svoj proklamirani cilj. Tako se objašnjava da je intezivna primjena umjetnih gnojiva dovela do 6 puta većih prinosa kukuruza u američkoj saveznoj državi Iowa od 1930-ih godina do danas. Međutim, dodavanje vodika iz prirodnog plina za poboljšanje ugljikovodika do korisnih tekućih goriva oslobađa 11 tona ugljičnog dioksida za svaku tonu vodika koji se dodaje gorivu. A taj je proces apsolutno nužan da bi biogoriovo postalo kompatibilno sa zahtjevima američkog vojnog sustava za goriva.

Nadalje, autor na primjeru pokazatelja EROI( engl. Energy Return On Investment), koji pokazuje odnos ukupno raspoložive energije goriva prema ukupno utrošenoj energiji za njegovu proizvodnju, ukazuje na temeljnu slabost biogoriva. Dok EROI kod dizelskog goriva i benzina iznosi 10 i više puta, on kod biogoriva iznosi tek 1,3. To je rezultat nižih troškova proizvodnje i prerade nafte s jedne strane, te energtski intenzivnog rada kod uzgoja primjerice kukuruza za etanol, kao i korištenja umjetnih gnojiva dobivenih od prirodnog plina za povećanje uroda. Autor iznosi i druge dokaze prema kojima neće biti moguće da se genetskim inženjeringom prevladaju temeljna ograničenja da se uzgoji i proizvede dovoljno biogoriva te da zbog toga oslanjanje na biogorivo u opskrbi motornim gorivima čini taj sustav manje sigurnim. [ USAF Research Institute ' s Strategic Studies Q. | The Energy Collective | Ivo Tokić ]

GEN-I s Jeftinom strujom za građane i male tvrtke

GEN-I s Jeftinom strujom za građane i male tvrtke

GEN-I s Jeftinom strujom za građane i male tvrtke

Baterija koja radi čak 27 godina

KONČAR-Institut: Ponuda u segmentu monitoringa OIE