Vjetroagregati proizvodnje KONČAR su potpuno automatizirani. Pokreću se kada brzina vjetra dosegne veličinu projektiranu za njihovo uključenje. Izlazna snaga vjetroagregata raste s brzinom vjetra. Kod određene brzine vjetra( različito od tipa vjetroagregata), vjetroagregati postižu svoju nazivnu snagu.

Tomislav Marjanović

tomislav. marjanovic @ croenergo. eu

•• Korištenje obnovljivih izvora energije predstavlja imperativ razvoja svakog naprednog društva, ali i obavezu društva u očuvanju i zaštiti okoliša za buduće generacije. S druge strane, ulaganje u razvoj novih proizvoda potiče i razvija konkurentsku sposobnost svakog privrednog subjekta.

Iz tog razloga i u želji plasiranja novog hrvatskog proizvoda na tržište, još 2005. godine KONČAR-KET je temeljem vlastitog istraživanja i razvoja, a uz pomoć ostalih društava iz grupe KONČAR, razvio, projektirao, proizveo i pustio u pogon vjetroagregate 1MW i 2,5MW. Vjetroagregati su instalirani na vjetroelektrani Pometeno brdo kod Splita( ukupne instalirane snage 17,5MW) i u komercijalnom su pogonu, dio još od 2008. godine, a dio od 2012. godine.

Razvoj tehnologije vjetroagregata u proteklih dvadesetak godina išao je u smjeru proizvodnje agregata što veće snage, većeg promjera rotora, jednostavnije proizvodnje, upotrebe sigurnijih i jeftinijih materijala, opreme koja bi u vrlo zahtjevnom, najkraće mogućem vijeku trajanja od 20

godina, uz neophodno servisiranje i održavanje, udovoljila svim garantiranim performansama proizvođača uz uvijek prisutnu i garantiranu, vrlo visoku raspoloživost.

Imajući u vidu tražene karakteristike vjetroagregata, u KONČARU su osmislili, razvili i proizveli vjetroagregate, čija se serijska proizvodnja danas odvija u proizvodnim pogonima tvornica KONČAR u Zagrebu.

Izgradnja vjetroelektrane predstavlja složen inženjerski posao čiji postupak počinje s vrlo zahtjevnim pripremnim radnjama, pažljivim izborom opreme, proizvodnjom svih komponenti uz stroge kontrole provjere kvalitete svakog proizvedenog dijela, preciznim pozicioniranjem vjetroagregata na terenu te različitim, vrlo opsežnim završnim ispitivanjima, a nakon izgradnje, propisanim redovitim održavanjem uz kontinuirano praćenje i podešavanje proizvodnje kroz upravljanje postrojenjem.

Većina zemalja donijela je zakonsku regulativu za izgradnju objekata obnovljivih izvora energije, pa time i vjetroelektrana i potiče njihovu izgradnju, aktivno sudjeluje u zaštiti okoliša, ujedno poštujući vlastitu, iz međunarodnog ugovora prihvaćenu obvezu smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Proizvodnja električne energije iz energije vjetra neprekidno je u porastu i polako, ali postojano zamjenjuje ostale konvencionalne proizvođače električne energije koji u proizvodnji koriste fosilna goriva. Dok su troškovi proizvodnje po kWh električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste

fosilna goriva u stalnom porastu, dijelom i zbog porasta cijene samih energenata, dotle je cijena troškova proizvodnje po kWh električne energije proizvedene iz vjetroelektrana u postepenom padu prvenstveno zbog razvoja novih tehnoloških rješenja te smanjenja samih troškova upravljanja, servisiranja i održavanja postrojenja. Uz ovu činjenicu valja istaknuti i utjecaj vjetroagregata na smanjenje emisije stakleničkih plinova o čemu dovoljno govori i činjenica da samo jedan vjetroagregat snage 2,5 MW koji radi 2300 sati godišnje na nazivnoj snazi, može proizvesti električnu energiju dovoljnu za potrebe 1500 kućanstava i smanjiti emisiju CO2 za 4002 tone.

Vjetroagregati proizvodnje KONČAR su potpuno automatizirani. Pokreću se kada brzina vjetra dosegne veličinu projektiranu za njihovo uključenje. Izlazna snaga vjetroagregata raste s brzinom vjetra. Kod određene brzine vjetra( različito od tipa vjetroagregata), vjetroagregati postižu svoju nazivnu snagu. Kod brzine vjetra za koju je obavezno isključenje vjetroagregata, lopatice se počinju zakretati oko vlastite osi do položaja u kojem pružaju najmanji otpor vjetru(" na nož ") i vjetroagregat je u slobodnoj rotaciji( free wheeling). Gondola je opremljena sustavom za zakretanje gondole, koji je uvijek automatski okreće prema vjetru. Sve komponente u gondoli linijski su postavljene u odnosu na glavnu os vjetroagregata. Osim sustava za zakretanje gondole, vjetroagregat je opremljen sustavom uzbude generatora, sustavom upravljanja, sustavom podmazivanja, sustavom kočenja, sustavom zakretanja lopatica, sustavom vatro-

FOTO: ENERGO MEDIA

dojave, te sustavom hlađenja i grijanja gondole. Izvedbe direktnog pogona vjetroagregata( bez multiplikatora) donose nekoliko prednosti u odnosu na druga tehnička rješenja – osim što koriste 10-15 % više energije vjetra koju pretvaraju u električnu energiju, smanjuju i mehaničke gubitke, smanjuje se buka, postiže veća pogonska sigurnost, te je svakako važno spomenuti prednost jednostavnijeg održavanja vjetroagregata.

Vjetroagregati su projektirani u skladu s IEC standardima i projektirani za vijek trajanja od 20 godina. Svaki vjetroagregat prolazi stroge kontrole kvalitete u tvornici, kao i naknadna verifikacijska i funkcionalna ispitivanja

na terenu. Kratki tehnički opis glavnih komponenata vjetroagregata:

Rotor je konzolne konstrukcije s tri lopatice montirane u smjeru vjetra. Izlazna snaga kontrolira se pitch regulacijom( zakretanjem lopatica oko vlastite osi). Brzina vrtnje rotora je promjenjiva i projektirana je da poveća aerodinamičku efikasnost do maksimuma. Glavčina je odlivena iz nodularnog lijeva i preko ležajeva je pričvršćena na osovinski rukavac, a prirubnicom na rotor generatora. Glavčina je konstruirana da unutar strukture osigurava radni prostor dovoljan za dva servisera za potrebe održavanja korijena i okretnica lopatica. Osovinski rukavac

je lijevana konstrukcija izrađena od čeličnog lijeva te je preko prirubnice spojen na stator generatora. Na njemu su smještena dva glavna ležaja.

Lopatice vjetroagregata izrađene su od epoksidne smole ojačane staklenim vlaknima u dva dijela spojena lijepljenjem. Lopatice su montirane na okretnice koje se u principu mogu zakretati 360 º ali potrebni kut zakretanja oko vlastite osi je od 0 do 90 º i služi za regulaciju snage i aerodinamičko kočenje. Svaka lopatica ima svoj vlastiti nezavisan mehanizam zakretanja koji može zakretati lopatice u svim radnim uvjetima. Pitch pogon omogućuje optimizaciju izlazne snage u radnom području.