Vjetroagregati proizvodnje KONČAR su potpuno automatizirani . Pokreću se kada brzina vjetra dosegne veličinu projektiranu za njihovo uključenje . Izlazna snaga vjetroagregata raste s brzinom vjetra . Kod određene brzine vjetra ( različito od tipa vjetroagregata ), vjetroagregati postižu svoju nazivnu snagu .

Tomislav Marjanović

tomislav . marjanovic @ croenergo . eu

•• Korištenje obnovljivih izvora energije predstavlja imperativ razvoja svakog naprednog društva , ali i obavezu društva u očuvanju i zaštiti okoliša za buduće generacije . S druge strane , ulaganje u razvoj novih proizvoda potiče i razvija konkurentsku sposobnost svakog privrednog subjekta .

Iz tog razloga i u želji plasiranja novog hrvatskog proizvoda na tržište , još 2005 . godine KONČAR-KET je temeljem vlastitog istraživanja i razvoja , a uz pomoć ostalih društava iz grupe KONČAR , razvio , projektirao , proizveo i pustio u pogon vjetroagregate 1MW i 2,5MW . Vjetroagregati su instalirani na vjetroelektrani Pometeno brdo kod Splita ( ukupne instalirane snage 17,5MW ) i u komercijalnom su pogonu , dio još od 2008 . godine , a dio od 2012 . godine .

Razvoj tehnologije vjetroagregata u proteklih dvadesetak godina išao je u smjeru proizvodnje agregata što veće snage , većeg promjera rotora , jednostavnije proizvodnje , upotrebe sigurnijih i jeftinijih materijala , opreme koja bi u vrlo zahtjevnom , najkraće mogućem vijeku trajanja od 20

godina , uz neophodno servisiranje i održavanje , udovoljila svim garantiranim performansama proizvođača uz uvijek prisutnu i garantiranu , vrlo visoku raspoloživost .

Imajući u vidu tražene karakteristike vjetroagregata , u KONČARU su osmislili , razvili i proizveli vjetroagregate , čija se serijska proizvodnja danas odvija u proizvodnim pogonima tvornica KONČAR u Zagrebu .

Izgradnja vjetroelektrane predstavlja složen inženjerski posao čiji postupak počinje s vrlo zahtjevnim pripremnim radnjama , pažljivim izborom opreme , proizvodnjom svih komponenti uz stroge kontrole provjere kvalitete svakog proizvedenog dijela , preciznim pozicioniranjem vjetroagregata na terenu te različitim , vrlo opsežnim završnim ispitivanjima , a nakon izgradnje , propisanim redovitim održavanjem uz kontinuirano praćenje i podešavanje proizvodnje kroz upravljanje postrojenjem .

Većina zemalja donijela je zakonsku regulativu za izgradnju objekata obnovljivih izvora energije , pa time i vjetroelektrana i potiče njihovu izgradnju , aktivno sudjeluje u zaštiti okoliša , ujedno poštujući vlastitu , iz međunarodnog ugovora prihvaćenu obvezu smanjenja emisije stakleničkih plinova .

Proizvodnja električne energije iz energije vjetra neprekidno je u porastu i polako , ali postojano zamjenjuje ostale konvencionalne proizvođače električne energije koji u proizvodnji koriste fosilna goriva . Dok su troškovi proizvodnje po kWh električne energije proizvedene iz postrojenja koja koriste

fosilna goriva u stalnom porastu , dijelom i zbog porasta cijene samih energenata , dotle je cijena troškova proizvodnje po kWh električne energije proizvedene iz vjetroelektrana u postepenom padu prvenstveno zbog razvoja novih tehnoloških rješenja te smanjenja samih troškova upravljanja , servisiranja i održavanja postrojenja . Uz ovu činjenicu valja istaknuti i utjecaj vjetroagregata na smanjenje emisije stakleničkih plinova o čemu dovoljno govori i činjenica da samo jedan vjetroagregat snage 2,5 MW koji radi 2300 sati godišnje na nazivnoj snazi , može proizvesti električnu energiju dovoljnu za potrebe 1500 kućanstava i smanjiti emisiju CO2 za 4002 tone .

Vjetroagregati proizvodnje KONČAR su potpuno automatizirani . Pokreću se kada brzina vjetra dosegne veličinu projektiranu za njihovo uključenje . Izlazna snaga vjetroagregata raste s brzinom vjetra . Kod određene brzine vjetra ( različito od tipa vjetroagregata ), vjetroagregati postižu svoju nazivnu snagu . Kod brzine vjetra za koju je obavezno isključenje vjetroagregata , lopatice se počinju zakretati oko vlastite osi do položaja u kojem pružaju najmanji otpor vjetru (" na nož ") i vjetroagregat je u slobodnoj rotaciji ( free wheeling ). Gondola je opremljena sustavom za zakretanje gondole , koji je uvijek automatski okreće prema vjetru . Sve komponente u gondoli linijski su postavljene u odnosu na glavnu os vjetroagregata . Osim sustava za zakretanje gondole , vjetroagregat je opremljen sustavom uzbude generatora , sustavom upravljanja , sustavom podmazivanja , sustavom kočenja , sustavom zakretanja lopatica , sustavom vatro-

FOTO : ENERGO MEDIA

dojave , te sustavom hlađenja i grijanja gondole . Izvedbe direktnog pogona vjetroagregata ( bez multiplikatora ) donose nekoliko prednosti u odnosu na druga tehnička rješenja – osim što koriste 10-15 % više energije vjetra koju pretvaraju u električnu energiju , smanjuju i mehaničke gubitke , smanjuje se buka , postiže veća pogonska sigurnost , te je svakako važno spomenuti prednost jednostavnijeg održavanja vjetroagregata .

Vjetroagregati su projektirani u skladu s IEC standardima i projektirani za vijek trajanja od 20 godina . Svaki vjetroagregat prolazi stroge kontrole kvalitete u tvornici , kao i naknadna verifikacijska i funkcionalna ispitivanja

na terenu . Kratki tehnički opis glavnih komponenata vjetroagregata :

Rotor je konzolne konstrukcije s tri lopatice montirane u smjeru vjetra . Izlazna snaga kontrolira se pitch regulacijom ( zakretanjem lopatica oko vlastite osi ). Brzina vrtnje rotora je promjenjiva i projektirana je da poveća aerodinamičku efikasnost do maksimuma . Glavčina je odlivena iz nodularnog lijeva i preko ležajeva je pričvršćena na osovinski rukavac , a prirubnicom na rotor generatora . Glavčina je konstruirana da unutar strukture osigurava radni prostor dovoljan za dva servisera za potrebe održavanja korijena i okretnica lopatica . Osovinski rukavac

je lijevana konstrukcija izrađena od čeličnog lijeva te je preko prirubnice spojen na stator generatora . Na njemu su smještena dva glavna ležaja .

Lopatice vjetroagregata izrađene su od epoksidne smole ojačane staklenim vlaknima u dva dijela spojena lijepljenjem . Lopatice su montirane na okretnice koje se u principu mogu zakretati 360 º ali potrebni kut zakretanja oko vlastite osi je od 0 do 90 º i služi za regulaciju snage i aerodinamičko kočenje . Svaka lopatica ima svoj vlastiti nezavisan mehanizam zakretanja koji može zakretati lopatice u svim radnim uvjetima . Pitch pogon omogućuje optimizaciju izlazne snage u radnom području .