My first Publication Caffe Montenegro broj (162.) | Page 39
PRČANJ KROZ
VLASTELU, FLOTU I
RAČUN ZA „GROBARINU“
Neupućenom gostu Prčanj bi izgle-
dao kao jedna ulica, zastala u vremenu
davno prohujale romantike. Mještani će
se požaliti da su zime preduge i tmurne,
škrte za druženje, razgovor, promjenu.
Prčanjani su nekada održavali pomorski
saobraćaj između Venecije i Carigrada,
što je značilo i da su neukrotivi borci
protiv Gusara, jer je Mediteran oduvjek
poput nimfe privlačio osvajače. O duhu
Prčanja i današnjem načinu života mje-
štana, možda najbolje govori rečenica
mog sagovornika Željka Brguljana, kada
smo sjeli u obližnji kafić da nastavimo
razgovor. „Molim Vas, račun za dvije
limunade i grobarinu“, reče konoba-
rici koja se, za razliku od mene, ni malo
ne začudi. Ljeto je, pa kad institucije ne
rade, održavanje grobova predaka plaća
se i u kafani. Osim groblja o prčanjskim
porodicama svjedoče barokne vile poput
najstarije palate plemićke porodice
Buća „Tre sorele“ palata Luković, palata
Beskuća, te kuća Iva Vizina... Brguljan,
skromnošću došljaka govori da je nje-
gova porodica u Prčanj stigla „tek“ 1790.
godine, te da su poznate familije ovog
kraja bile Mihnići, Verone, Zbutege,
Lukovići, Đurovići..(piše se Gjurovići),
zatim porodice Rafaela, Lazzari, Sorići,
Vizini... Većina ovih porodica je izu-
mrla ili se iselila u Hrvatsku i Italiju.
IVO VIZIN
Prvi Južnosloven koji je oplovio svijet,
na tu putešestviju kreće sa 44 godine,
kada je sakupio dovoljno novca za
svoj jedrenjak. Rodio se 1806. godine
u Prčnju i školovao se za pomorskog
kapetana. Njegov Splendido bio je
dug 30 metara, nosivosti 311 tona,
sa 11 članova posade sa kojima je
1852. isplovio iz luke u Antverpenu.
O skromnosti Splendida govori i
podatak da je samo kapetan Vizin
imao kabinu, dok je posada spavala u
provi broda. Ploveći kroz Tihi Okean,
Vizin sa posadom stiže do Dalekog
istoka gdje ostaje punih šest godina,
ploveći i trgujući Tihim Okeanom i
kineskim morem. Nakon devet godina
putovanja i pređenih 100.000 nau-
tičkih milja, vraća se u rodni Prčanj,
gdje je živio sve do smrti, 17. avgu-
sta 1868. godine. Kuća Iva Vizina
je u privatnom vlasništvu njegovih
nasljednika. Nedavno je u Podgorici, u
režiji Zorana Rakočevića postavljena
predstava „Ivo Vizin – kapetan od
snova“, koju od srca preporučujem i
djeci i odraslima.
Drago mi je što dolaze svi, bez obzira na vjeru i
svjetonazor. Ova crkva okuplja vjerujuće i nevje-
rujuće, katolike i pravoslavce, sve ostale.
NJEGOŠEVA KUĆA
U PRČANJU
ploča na
Jedan od natpisa koji mi je skrenuo pažnju je
mora.
pored
j,
Prčan
kroz
puta
strane
palati sa desne
vo, radi
Piše da je tu kuću Njegoš namijenio sebi. Zapra
objaš-
mi
an
Brgulj
se o palati Beskuća. Moj sagovornik
bili
su
jer
e
prezim
takvo
njava da je porodica dobila
neko-
za
tim,
Među
le.
vlaste
kod
radili
su
koji
beskućnici
i mle-
liko generacija su se toliko obogatili, da su dobili
u. „Među
tačku titulu „konte“, a imali su palate i u Kotor
j-
nadvo
ke
ugars
austro
i
su
bile
potomcima Beskuća
koji
grbom
sa
grob
krasan
su
Imali
li.
izumr
vode, ali su
Kasnije
je devastiran je su lopovi mislili da će naći zlato.
,
ralište
odma
i
je
bila
je njihova kuća nacionalizovana,
a
veom
ova
se
da
je
Istina
ništa.
ali danas u njoj nema
bio
ugledna familija družila sa Njegošem, koji je često
njihov gost u Prčanju“, kaže Brguljan.
39