My first Publication Caffe Montenegro broj (162.) | Page 38
38 CAFFE MONTENEGRO
ističu slike čuvenog crnogorskog slikara
Mila Milunovića „Oltar svete obitelji“
i „Blažena Ozana“, kao i „Krštenje u
Jordanu, sveti Sebastijan i sveti Tripun“.
Sa kim god u Prčanju da razgovarate,
pomenuće vam don Nika Lukovića,
katoličkog sveštenika, pisca, mecenu i
humanistu, čovjeka izuzetnog obra-
zovanja i vizije koji je znao vrijednost
mletačkih i modernih umjetničkih djela.
Mahom zahvaljujući njemu nastala je
pinoteka ovog mjesta, jer je od starih
prčanjskih porodica koje su izumirale
ili selile, tražio da crkvi poklone slike iz
svojih kuća. Čuvena imena jugosloven-
ske i svjetske scene među kojima su
Kokolj, Pjaceta, Brustalona, Meštrović,
Rosandić, Stojanović, Verona, Milunović,
Lubarda i drugi, našli su mir u ovom
markantnom dijelu zaliva. Don Niko je
zaslužan i za biste koje se nalaze u dvo-
rištu crkve, odmah pri ulazu. Ideja mu je
bila da ovjekovječi crkvene velikodostoj-
nike tog doba. Tako danas, bez obzira na
vjeru, zajedno stoje pesnik Andrija Kačić
Mijašić, đakovački nadbiskup i veliki
mecena Josip Jurije Štrosmajer, nadbin-
skup barski Andrija Zmajević iz čuvene
peraštanske porodice, Frano Učelini
Tice, Petar II Petrović Njegoš (bista djelo
Meštrovića). Na donjem dijelu stepe-
ništa su biste dva istaknuta pomorca
– čuvenog Iva Vizina i Jeza Djurovića…
Plemenite ideje don Nika nastavio je i
don Ivo, koji kaže da je hram otvoren
za sve ljude. „Drago mi je što dolaze
svi, bez obzira na vjeru i svjetonazor.
Ova crkva okuplja vjerujuće i nevjeru-
juće, katolike i pravoslavce, sve ostale.
Posebnu tradiciju dolaska imaju pravo-
slavci iz Grblja“, kaže don Ivo, najavlju-
jući osnivanje ehumenskog centra za
sjedinjenje hrišćana što će, osim jačanja
suživota, dati mogućnost za organizo-
vanje raznih tribina, duhovnih vježbi,
seminara. Razgovarajući o vjerskom
turizmu, don Ivo mi kaže da je pro-
blematičan masovni dolazak turista u
Prčanj, jer se autobus jedva okrene,
te da bi se moglo saobraćati morem.
Danas mještani gotovo da nemaju plo-
vila i bave se izdavanjem smještaja.
Taman par dana nakon našeg razgo-
vora, porinuti su prvi ekološki brodovi
koji plove snagom Sunca. Jedan od
njih, brod Elettra, voziće do 30 put-
nika na liniji Kotor-Muo-Prčanj-Sv.
Matija-Perast, što bi moglo da dopri-
nese promociji ovog vjerskog zdanja u
kojoj je kršten i don Branko Zbutega,
koga Bokelji poštuju kao sveca.
Iznad Bogorodičinog hrama nalazi se
stara i oronula crkva iz 14. vijeka istog
naziva, čiji se ostaci i dalje jasno vide
na obroncima Vrmca. „Bogorodica je
posebno važna pomorcima, stavljaju se
pod njenu zaštitu smatrajući je veoma
moćnom. Jer, ona je majka božja, a
koga će sin poslušati do majku?“, kaže
mi don Ivo, napominjući da skoro da
nema primorskog mjesta bez neke
bogomolje posvećene Bogorodici.
Autor: Vasko Lipovac
Bista Ruđera Boškovića
Autor: Ivan Meštrović