Predstavljamo izvadak iz znanstvenog članka pod nazivom“ Iskorištavanje obnovljivih izvora energije, energetska učinkovitost i smanjenje emisija stakleničkih plinova kao pokretač razvoja‘ zelene ekonomije’ u Hrvatskoj do 2050.” čiji su autori Neven Duić, Goran Krajačić, Tomislav Pukšec, Boris Ćosić, Tomislav Novosel, Iva Ridjan sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Ograničavanje porasta globalnog zatopljenja i smanjenje emisija stakleničkih plinova traži zaokret u dosadašnjem vođenju energetske politike mnogih zemalja. Dok tehnologije s minimalnim i gotovo nultim emisijama stakleničkih plinova, postoje i primjenjuju se nekoliko dekada, zabrinjavajuća je vrlo spora stopa rasta njihovog tržišnog udjela te još uvijek znatno veća ulaganja i subvencije u fosilna goriva na svjetskoj razini.

Da bi došlo do promjena potrebno je vrlo pomno planirati potrošnju i dobavu energije. Kvalitetno i racionalno predviđanje buduće energetske potrošnje osnovna je pretpostavka za naprednu analizu i modeliranje energetskih sustava te će kao ulazni podatak presudno utjecati na dimenzioniranje istih. Kroz ovaj rad odabran je bottom up pristup, kao najprimjerenija metodologija koja će opisati utjecaj pravnih, ekonomskih ili čisto tehnoloških mehanizama.

Scenariji dobave energije u potpuno obnovljivom energetskom sustavu za 2050. te mogućnost ostvarivanja niskougljičnog društva su simulirani pomoću H2RES i EnergyPLAN modela za energetsko planiranje. Usporedba korisne energije potrebne za grijanje u 2050. pokazuje razliku veću od 16 %, za različiti tempo obnove postojećih zgrada u sektoru kućanstva od 1 % i 3 % godišnje. Svekolika elektrifikacija cestovnog prometa osobnih automobila u kombinaciji s postroženim zahtjevima za učinkovitošću motora s unutrašnjim izgaranjem može dovesti i do 30 % ušteda u usporedbi s referentnim scenarijem transportnog sektora u 2050. godini.

U periodu 2030.-2050. moguće je smanjiti emisije stakleničkih plinova za 82 %, a korištenje obnovljivih izvore energije te proizvodnja sintetičkih goriva omogućuju prelazak na potpuno obnovljiv energetski sustav u Hrvatskoj u 2050. čime se može otvoriti 192.000 radnih mjesta samo u održavanju postrojenja i proizvodnji goriva, povećati sigurnost opskrbe te smanjiti vanjskotrgovinsku bilancu za cjelokupan uvoz fosilnih goriva, prema rezultatima simulacija, za 4-5 milijardi eura.

Racionalno planiranje energetske potrošnje postavlja se kao apsolutni imperativ. Naredni period donosi mnoštvo noviteta na području razvoja naprednih tehnologija, bilo u sferi obnovljivih izvora ili energetske učinkovitosti. Nikako se ne smiju zanemariti mehanizmi koji će sa zakonodavne ili pak financijske strane utjecati na buduću energetsku potrošnju.

Buduća istraživanja u planiranju potpuno obnovljivog energetskog sustava Republike Hrvatske će također detaljnije razraditi moguću ulogu sustava područnog ili centraliziranog grijanja na obnovljive izvore energije koji uključuju postrojenja pogodna za manja naselja i gradove. Ostvarivanje napretka u razvoju ovakvih sustava grijanja koji koriste polazne i povratne vodove na temperaturama ispod 60 ° C te uz široku primjenu visokoučinkovitih dizalica topline, postizanje potpuno obnovljivih energetskih zajednica biti će znatno olakšano.

Naravno, u periodu nakon 2030. trebat će pažljivo razmatrati koje sektore poticati jer će iskorištavanje energije vjetra biti široko primjenjivana i sazrjela tehnologija te će napredak vjerojatno biti okrenut u jednu ruku prema smanjivanju troškova pogona i servisiranja te produljenju životnog vijeka ključnih komponenti vjetroagregata, a u drugu ruku to će vjerojatno biti razvoj ekstremno velikih vjetroturbina te razvoj vjetroturbina za specifične potrebe, kao što su izolirane zajednice i teško pristupačne lokacije vjetroelektrana. Iskorištavanje vjetrova u višim slojevima atmosfere je također jedna od mogućih novih tehnologija. Naravno, puno veći prostor ostaje za razvoj solarne tehnologije. Kako fotonaponskih, tako i toplinskih kolektora povezanih s visokoučinkovitim dizalicama topline, a koje mogu biti vezane i uz korištenje nisko temperaturnih geotermalnih izvora. Za područje Hrvatske, iskorištavanje visoko temperaturnih geotermalnih izvora ovisiti će o napretku u tehnologiji bušenja. Kod iskorištavanja biomase treba se okrenuti prema održivom uzgoju kultura te optimizaciji procesa prerade i iskorištavanja biomase na što učinkovitiji način jer prikazani scenarij za 2050. iskorištava 32,62 TWh iz biomase.

Osim velikih napora tvrtke Končar i Dalekovod, razvoj i proizvodnja komponenti za vjetroturbine i prateću opremu nije toliko zaživjela na području Republike Hrvatske, no možda će okretanje poticajnih mehanizama prema nagrađivanju lokalne proizvodnje i novih razvojnih planova i strategija u javnom i privatnom sektoru okrenutih obnovljivim izvorima energije moći pokrenuti industriju i privući investicije. Slični mehanizmi mogli bi ojačati lokalni razvoj i proizvodnju solarnih toplinskih sustava te sustava lokalne proizvodnje solarnih fotonaponskih panela te dizalica topline.

Rezultati pokazuju da se promocijom energetske

LIVING GREEN 00 | Page 9