Predstavljamo izvadak iz znanstvenog članka pod nazivom “ Iskorištavanje obnovljivih izvora energije , energetska učinkovitost i smanjenje emisija stakleničkih plinova kao pokretač razvoja ‘ zelene ekonomije ’ u Hrvatskoj do 2050 .” čiji su autori Neven Duić , Goran Krajačić , Tomislav Pukšec , Boris Ćosić , Tomislav Novosel , Iva Ridjan sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu .

Ograničavanje porasta globalnog zatopljenja i smanjenje emisija stakleničkih plinova traži zaokret u dosadašnjem vođenju energetske politike mnogih zemalja . Dok tehnologije s minimalnim i gotovo nultim emisijama stakleničkih plinova , postoje i primjenjuju se nekoliko dekada , zabrinjavajuća je vrlo spora stopa rasta njihovog tržišnog udjela te još uvijek znatno veća ulaganja i subvencije u fosilna goriva na svjetskoj razini .

Da bi došlo do promjena potrebno je vrlo pomno planirati potrošnju i dobavu energije . Kvalitetno i racionalno predviđanje buduće energetske potrošnje osnovna je pretpostavka za naprednu analizu i modeliranje energetskih sustava te će kao ulazni podatak presudno utjecati na dimenzioniranje istih . Kroz ovaj rad odabran je bottom up pristup , kao najprimjerenija metodologija koja će opisati utjecaj pravnih , ekonomskih ili čisto tehnoloških mehanizama .

Scenariji dobave energije u potpuno obnovljivom energetskom sustavu za 2050 . te mogućnost ostvarivanja niskougljičnog društva su simulirani pomoću H2RES i EnergyPLAN modela za energetsko planiranje . Usporedba korisne energije potrebne za grijanje u 2050 . pokazuje razliku veću od 16 %, za različiti tempo obnove postojećih zgrada u sektoru kućanstva od 1 % i 3 % godišnje . Svekolika elektrifikacija cestovnog prometa osobnih automobila u kombinaciji s postroženim zahtjevima za učinkovitošću motora s unutrašnjim izgaranjem može dovesti i do 30 % ušteda u usporedbi s referentnim scenarijem transportnog sektora u 2050 . godini .

U periodu 2030 . -2050 . moguće je smanjiti emisije stakleničkih plinova za 82 %, a korištenje obnovljivih izvore energije te proizvodnja sintetičkih goriva omogućuju prelazak na potpuno obnovljiv energetski sustav u Hrvatskoj u 2050 . čime se može otvoriti 192.000 radnih mjesta samo u održavanju postrojenja i proizvodnji goriva , povećati sigurnost opskrbe te smanjiti vanjskotrgovinsku bilancu za cjelokupan uvoz fosilnih goriva , prema rezultatima simulacija , za 4-5 milijardi eura .

Racionalno planiranje energetske potrošnje postavlja se kao apsolutni imperativ . Naredni period donosi mnoštvo noviteta na području razvoja naprednih tehnologija , bilo u sferi obnovljivih izvora ili energetske učinkovitosti . Nikako se ne smiju zanemariti mehanizmi koji će sa zakonodavne ili pak financijske strane utjecati na buduću energetsku potrošnju .

Buduća istraživanja u planiranju potpuno obnovljivog energetskog sustava Republike Hrvatske će također detaljnije razraditi moguću ulogu sustava područnog ili centraliziranog grijanja na obnovljive izvore energije koji uključuju postrojenja pogodna za manja naselja i gradove . Ostvarivanje napretka u razvoju ovakvih sustava grijanja koji koriste polazne i povratne vodove na temperaturama ispod 60 ° C te uz široku primjenu visokoučinkovitih dizalica topline , postizanje potpuno obnovljivih energetskih zajednica biti će znatno olakšano .

Naravno , u periodu nakon 2030 . trebat će pažljivo razmatrati koje sektore poticati jer će iskorištavanje energije vjetra biti široko primjenjivana i sazrjela tehnologija te će napredak vjerojatno biti okrenut u jednu ruku prema smanjivanju troškova pogona i servisiranja te produljenju životnog vijeka ključnih komponenti vjetroagregata , a u drugu ruku to će vjerojatno biti razvoj ekstremno velikih vjetroturbina te razvoj vjetroturbina za specifične potrebe , kao što su izolirane zajednice i teško pristupačne lokacije vjetroelektrana . Iskorištavanje vjetrova u višim slojevima atmosfere je također jedna od mogućih novih tehnologija . Naravno , puno veći prostor ostaje za razvoj solarne tehnologije . Kako fotonaponskih , tako i toplinskih kolektora povezanih s visokoučinkovitim dizalicama topline , a koje mogu biti vezane i uz korištenje nisko temperaturnih geotermalnih izvora . Za područje Hrvatske , iskorištavanje visoko temperaturnih geotermalnih izvora ovisiti će o napretku u tehnologiji bušenja . Kod iskorištavanja biomase treba se okrenuti prema održivom uzgoju kultura te optimizaciji procesa prerade i iskorištavanja biomase na što učinkovitiji način jer prikazani scenarij za 2050 . iskorištava 32,62 TWh iz biomase .

Osim velikih napora tvrtke Končar i Dalekovod , razvoj i proizvodnja komponenti za vjetroturbine i prateću opremu nije toliko zaživjela na području Republike Hrvatske , no možda će okretanje poticajnih mehanizama prema nagrađivanju lokalne proizvodnje i novih razvojnih planova i strategija u javnom i privatnom sektoru okrenutih obnovljivim izvorima energije moći pokrenuti industriju i privući investicije . Slični mehanizmi mogli bi ojačati lokalni razvoj i proizvodnju solarnih toplinskih sustava te sustava lokalne proizvodnje solarnih fotonaponskih panela te dizalica topline .

Rezultati pokazuju da se promocijom energetske

LIVING GREEN 00 | Page 9