Izdvojili smo sažetke dva noviteta hrvatske znanosti u području razvoja zelene ekonomije i zaštite okoliša
BUSINESS LIVING GREEN
učinkovitosti i samo sanacijom vanjske ovojnice zgrada u sektoru kućanstva može u periodu 2020.-2050. otvoriti godišnje između 10.000-50.000 radnih mjesta, ovisno o stopi obnove i promatranom scenariju. Broj radnih mjesta vezan uz dobavu energije kreće se od 30.000-190.000 samo za održavanje, vođenje postrojenja i proizvodnju goriva te do 450.000 radnih mjesta za proizvodnju opreme i instalacije. Ova radna mjesta u ravnomjernom rasporedu u tri dekade mogle osigurati dodatnih 15.000 radnih mjesta godišnje. Naravno da će u proizvodnji opreme lokalno proizvodne komponente ovisiti o stanju domaće industrije, no bitno je istaknuti da su radna mjesta vezana uz sanaciju zgrada te održavanje i vođenje postrojenja lokalnog karaktera te u najvećoj mjeri usko vezana uz područje Republike Hrvatske. Zaokret u energetskoj politici koji će ojačati ulogu obnovljivih izvora energije te ostvarivanje potpuno obnovljivog energetskog sustava u 2050. može osigurati nezavisnost hrvatskog energetskog sustava te u potpunosti ukinuti uvoz energenata i na taj način smanjiti deficit. Ukupno smanjenje deficita vanjskotrgovinske bilance će ipak ovisiti o tome koliki će dio investicije za kupnju opreme i izgradnju postrojenja biti zadovoljen s privrednim subjektima registriranim na području Republike Hrvatske.
Izdvojili smo sažetke dva noviteta hrvatske znanosti u području razvoja zelene ekonomije i zaštite okoliša
Istaknuli bismo i znanstveni rad pod nazivom“ Izrada Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050. godine” kojega su izradili Zoran Kordić, Lin Herenčić, Ben Bartle, Robert Pašičko i Sandra Vlašić( UNDP).
Okvirna Konvencija Ujedinjenih Naroda o Promjeni Klime( UNFCCC), Kyoto Protokol i regionalna politika Europske Unije podupiru nastojanje država u razvoju kao i razvijenih država da nastave gospodarski rast uz smanjenje emisija stakleničkih plinova. U prosincu 2010. godine, 16. Konferencija Stranaka je održana u Cancunu gdje je postignut sporazum o borbi protiv klimatskih promjena za razdoblje nakon 2012. godine. Sporazum potiče države da pripreme nisko-ugljične strategije razvoja te ukazuje da klimatske promjene zahtijevaju izradu dugoročnih strategija razvoja u duhu održivog razvoja i sa ciljem ograničavanja porasta temperature do maksimalno 2 stupnja C do kraja stoljeća. Europska Komisija izradila je“ Plan za preobrazbu Unije u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika do 2050. godine”. Plan opisuje učinkovit put prema dostizanju cilja Europske Unije za smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 80-95 % do 2050. godine u odnosu na baznu 1990. godinu.
U Hrvatskoj je prepoznato da se politika vezana uz klimatske promjene često uvodi bez konzultacija s drugim razvojnim dokumentima. Manjak povezanosti između politike ublažavanja klimatskih promjena i razvojnih inicijativa ograničavaju širi doseg za strategijske i sustavne učinke tih promjena. Klimatske promjene, čak i dijelovi vezani uz ublažavanje klimatskih promjena, su obično tretirani kao“ okolišni problem” i ne promatraju se kao jedan od glavnih razvojnih problema. To ima utjecaja na financiranje i implementaciju mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Kao u većini drugih zemalja u regiji, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je glavno odgovorno tijelo za provođenje politike klimatskih promjena ali pri tome ne postoji dovoljna suradnja s drugim resornim ministarstvima. Moguća posljedica toga je da politika i planovi vezani za klimatske promjene nisu uključeni u sveukupnu ekonomiju ili sektorski razvoj.
Projekt‘ Potpora Republici Hrvatskoj u izradi Strategije nisko-ugljičnog razvoja( LEDS)’ ima za cilj pridonijeti regionalnim i globalnim pozitivnim učincima koji se postižu sveobuhvatnim aktivnostima za zaštitu okoliša i dugoročnim planiranjem kroz načela održivog razvoja i održivo korištenje prirodnih resursa Republike Hrvatske. Strategija nisko-ugljičnog razvoja( LEDS) Hrvatske do 2050. godine prilagođava i uključuje koncept niskougljičnog razvoja u nacionalni strateški razvojni okvir te bi uz prateću političku podršku, trebala osigurati da se prevladaju navedene barijere.
Strategija se temelji na multisektorskom i dugoročnom održivom planiranju koje povezuje gospodarske, okolišne i društvene razvojne planove sa politikom ublažavanja klimatskih promjena. Takvo planiranje donosi dobiti za sva 3 aspekta održivog razvoja – gospodarstvo, društvo i okoliš. Dodatno, učinci mjera i aktivnosti kroz ovu strategiju će se pozitivno odraziti i na druga područja, poput smanjenja siromaštva, upravljanje rizicima od klimatskih promjena, zdravlje ljudi i ruralni razvoj. Ulaganja u sektoru obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, ulaganja su u održivi razvoj, u energetsku neovisnost, u zapošljavanje, u razvoj domaće industrije i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Uz ambiciozan i sustavan pristup, prioritetne mjere u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti imaju potencijal ostvariti gotovo 80.000 radnih mjesta godišnje, što je četvrtina današnjeg broja nezaposlenih u Hrvatskoj.
Oba znanstvena rada u cijelosti možete preuzeti na medijskom portalu croenergo. eu u rubrici znanost.
10