Izdvojili smo sažetke dva noviteta hrvatske znanosti u području razvoja zelene ekonomije i zaštite okoliša
BUSINESS LIVING GREEN
učinkovitosti i samo sanacijom vanjske ovojnice zgrada u sektoru kućanstva može u periodu 2020 . -2050 . otvoriti godišnje između 10.000-50.000 radnih mjesta , ovisno o stopi obnove i promatranom scenariju . Broj radnih mjesta vezan uz dobavu energije kreće se od 30.000-190.000 samo za održavanje , vođenje postrojenja i proizvodnju goriva te do 450.000 radnih mjesta za proizvodnju opreme i instalacije . Ova radna mjesta u ravnomjernom rasporedu u tri dekade mogle osigurati dodatnih 15.000 radnih mjesta godišnje . Naravno da će u proizvodnji opreme lokalno proizvodne komponente ovisiti o stanju domaće industrije , no bitno je istaknuti da su radna mjesta vezana uz sanaciju zgrada te održavanje i vođenje postrojenja lokalnog karaktera te u najvećoj mjeri usko vezana uz područje Republike Hrvatske . Zaokret u energetskoj politici koji će ojačati ulogu obnovljivih izvora energije te ostvarivanje potpuno obnovljivog energetskog sustava u 2050 . može osigurati nezavisnost hrvatskog energetskog sustava te u potpunosti ukinuti uvoz energenata i na taj način smanjiti deficit . Ukupno smanjenje deficita vanjskotrgovinske bilance će ipak ovisiti o tome koliki će dio investicije za kupnju opreme i izgradnju postrojenja biti zadovoljen s privrednim subjektima registriranim na području Republike Hrvatske .
Izdvojili smo sažetke dva noviteta hrvatske znanosti u području razvoja zelene ekonomije i zaštite okoliša
Istaknuli bismo i znanstveni rad pod nazivom “ Izrada Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050 . godine ” kojega su izradili Zoran Kordić , Lin Herenčić , Ben Bartle , Robert Pašičko i Sandra Vlašić ( UNDP ).
Okvirna Konvencija Ujedinjenih Naroda o Promjeni Klime ( UNFCCC ), Kyoto Protokol i regionalna politika Europske Unije podupiru nastojanje država u razvoju kao i razvijenih država da nastave gospodarski rast uz smanjenje emisija stakleničkih plinova . U prosincu 2010 . godine , 16 . Konferencija Stranaka je održana u Cancunu gdje je postignut sporazum o borbi protiv klimatskih promjena za razdoblje nakon 2012 . godine . Sporazum potiče države da pripreme nisko-ugljične strategije razvoja te ukazuje da klimatske promjene zahtijevaju izradu dugoročnih strategija razvoja u duhu održivog razvoja i sa ciljem ograničavanja porasta temperature do maksimalno 2 stupnja C do kraja stoljeća . Europska Komisija izradila je “ Plan za preobrazbu Unije u konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika do 2050 . godine ”. Plan opisuje učinkovit put prema dostizanju cilja Europske Unije za smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 80-95 % do 2050 . godine u odnosu na baznu 1990 . godinu .
U Hrvatskoj je prepoznato da se politika vezana uz klimatske promjene često uvodi bez konzultacija s drugim razvojnim dokumentima . Manjak povezanosti između politike ublažavanja klimatskih promjena i razvojnih inicijativa ograničavaju širi doseg za strategijske i sustavne učinke tih promjena . Klimatske promjene , čak i dijelovi vezani uz ublažavanje klimatskih promjena , su obično tretirani kao “ okolišni problem ” i ne promatraju se kao jedan od glavnih razvojnih problema . To ima utjecaja na financiranje i implementaciju mjera za ublažavanje klimatskih promjena . Kao u većini drugih zemalja u regiji , Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je glavno odgovorno tijelo za provođenje politike klimatskih promjena ali pri tome ne postoji dovoljna suradnja s drugim resornim ministarstvima . Moguća posljedica toga je da politika i planovi vezani za klimatske promjene nisu uključeni u sveukupnu ekonomiju ili sektorski razvoj .
Projekt ‘ Potpora Republici Hrvatskoj u izradi Strategije nisko-ugljičnog razvoja ( LEDS )’ ima za cilj pridonijeti regionalnim i globalnim pozitivnim učincima koji se postižu sveobuhvatnim aktivnostima za zaštitu okoliša i dugoročnim planiranjem kroz načela održivog razvoja i održivo korištenje prirodnih resursa Republike Hrvatske . Strategija nisko-ugljičnog razvoja ( LEDS ) Hrvatske do 2050 . godine prilagođava i uključuje koncept niskougljičnog razvoja u nacionalni strateški razvojni okvir te bi uz prateću političku podršku , trebala osigurati da se prevladaju navedene barijere .
Strategija se temelji na multisektorskom i dugoročnom održivom planiranju koje povezuje gospodarske , okolišne i društvene razvojne planove sa politikom ublažavanja klimatskih promjena . Takvo planiranje donosi dobiti za sva 3 aspekta održivog razvoja – gospodarstvo , društvo i okoliš . Dodatno , učinci mjera i aktivnosti kroz ovu strategiju će se pozitivno odraziti i na druga područja , poput smanjenja siromaštva , upravljanje rizicima od klimatskih promjena , zdravlje ljudi i ruralni razvoj . Ulaganja u sektoru obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti , ulaganja su u održivi razvoj , u energetsku neovisnost , u zapošljavanje , u razvoj domaće industrije i smanjenje emisija stakleničkih plinova . Uz ambiciozan i sustavan pristup , prioritetne mjere u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti imaju potencijal ostvariti gotovo 80.000 radnih mjesta godišnje , što je četvrtina današnjeg broja nezaposlenih u Hrvatskoj .
Oba znanstvena rada u cijelosti možete preuzeti na medijskom portalu croenergo . eu u rubrici znanost .
10