@ena u tesavvufu
gxÅt uÜÉ}t
c
Benjamin Haljevac
osmatrano sa razli~itog aspekta,
od vremena Pejgambera (s.a.v.s ) do
dana{njih dana polo`aj `ene bi mogao izgledati nazadan. Me|utim, u tesavvufu, `eni je
data veoma va`na uloga. Islamski
misticizam, odnosno tesavvuf, po~inje se formirati po~etkom 8. stolje}a, otprilike jedno stolje}e nakon
preseljena Pejgambera (s.a.v.s ).
Ovaj pokret koji je na samom po~etku sadr`avao takvu i asketizam,
suprostavljao se ovozemaljskim `eljama muslimana, ~iji se broj obzirom na ~injenicu da se Islamsko
Carstvo svakodnevno {irilo iz dana
u dan pove}avao, i ulagao maksimalan napor da ih podsjeti na njihove vjerske obaveze i du`nosti.
Cilj zahida je bio da osvoje carstvo
ruha i srca, bilo da su oni pripadali
mu{kom ili `enskom spolu.
Za sami po~etak islamskog misticizma ve`e se ime Rabije Adevije
ili basranke Rabije, kako su je nazivali prema njezinu rodnom gradu Basri. Veliki mistici njezina doba su je duboko po{tovali. Odlikovala se odlu~no{}u i sigurno{}u,
tako da je predstavljala nesumnjiv
autoritet kod svojih suvremenika.
Preobra`aj iz sumornog `ivota asketizma i takve u istinsku muziku
a{ka prepisuje se ba{ njoj. Attar
za nju ka`e: “Ta `ena gori od ljubavi i vatrene `elje... Izjeda je `arka ~e`nja za Bogom...“ Poznata je
pri~a o ehl-i takva zahidu koja je
tr~ala sokacima Basre nose}i u jednoj ruci bokal vode a u drugoj baklju. Kada su je upitali za njenu
namjeru, odgovorila je:
«@elim da prospem vodu u d`ehenem,
a da stavim vatru u D`ennet, tako da
8
^xÄtÅâËÄ [IFA’’
ove dvije perde nestanu, te da ljudi
ibadete Uzvi{enog Gospodara, ne
zbog straha od d`ehenema, niti s nadom u D`ennet, nego samo zbog Njega samoga, te zbog Njegove vje~ne
Ljepote.»
Ovaj ~esto prepri~avan rivajet, dospio je i do Kr{}anskog svijeta, te
je zapadu prenesen od strane Joinvilla, prestavnika Ludviga IX., a
1640. godine zauzeo je mjesto i u
Camusovom djelu “Carite ou la
Vraie Charitee“. O Hz.Rabiji,
oslobo|enoj ropkinji postoje bezbrojna, jedna drugom proturje~na
predanja, koja proizilaze iz ~injenice da je Basra u to doba bila
prebivali{te velikog broja zahida.
Veliki alim i vaiz Hasan el-Basri, u
mnogobrojnim rivajetima ~esto se
ve`e za ime Rabije Adevije. Najpoznatiji islamski autori predanja
o evlijama, posvetili su Rabiji duga~ke odjeljke svojih djela
Postoje razli~ite predaje kojima se
Hz. Rabiji pripisuju mnogobrojni
kerameti. Kada nije imala nikakvu
svjetiljku, puhnula bi u vrhove
svojih prstiju te bi oni zasijali neobi~no lijepim sjajem i osvjetljavali njenu sobu. Jednom prilikom
kada je krenula na had`d`, ugledala je Ka’bu kako joj se pribli`ava.
Premda je imala mnogo ponuda