Hrvatski je jezik zasigurno jedan od najvažnijih predmeta u školi , a znanje materinskog jezika jedno od najpotrebnijih u životu i za obavljanje gotovo svih poslova koje ćemo u budućnosti raditi . Zato je važno da mu već u osnovnoj školi značaj pridaju i učenici , koji bi se zbog sebe trebali brinuti da dobro usvoje nastavne sadržaje ovoga predmeta , a ne samo roditelji i profesori kojima je bitan uspjeh djece , tj . učenika . Uspavaj me dosadom

Većina će učenika reći kako u svu nastavu , tako i u nastavu hrvatskoga jezika , treba uvesti promjene . Mnogi će kao razlog svoje nezainteresiranosti za predmet navesti ne baš najbolji , nekima čak i neshvatljiv način održavanja nastave i njezin sadržaj . Vezano konkretno uz nastavu hrvatskoga jezika , problem je što je nastava većini učenika jako dosadna . Istina , ne možemo utjecati na to koliko će neki učenik biti zainteresiran za određeni predmet , ali je stvarno važno da usvojimo gradivo , pogotovo hrvatskoga jezika kao jednog od najpotrebnijih predmeta . Smatram i da profesori imaju velik utjecaj na našu zainteresiranost jer ako profesor samim svojim podučavanjem odaje dojam da ga ni najmanje nije briga za to što govori , logično je zaključiti da će učenici biti zainteresirani

koliko i profesor . Zbog toga bih napomenula onima koji biraju naše profesore da biraju pažljivo ( što se mene tiče , još nisu zakazali , barem glede hrvatskoga jezika ). Mi to možemo

Problem je i ono često pitanje : „ Što će meni ovo u životu ?“ ( najčešće vezano uz slavnu gramatiku našeg materinskog jezika ). Na ovo profesori odgovaraju onim lako shvatljivim , jednostavnim zaključkom koji smo mogli donijeti i sami : „ Za učenje drugih , stranih jezika “ jer u svim jezicima vrijede neka pravila , barem malo slična onima iz hrvatskoga jezika . Smatram da je problem gramatike u tome što su nam većinu gradiva „ natrpali “ u 5 ., 6 ., 7 . i 8 . razred . Bilo bi prikladnije da je nešto lakše gramatike i u 2 ., 3 ., 4 . razredu jer se već u 2 . razredu u sklopu nastave engleskoga jezika javljaju sada svima dobro poznate zamjenice I , you , he , she , it … No tada smo svi zbunjeno pogledavali jer nismo znali što su zamjenice niti u hrvatskome jeziku . Sad će se opet nad glavama mnogih pojaviti upitnik jer „ koliko su djeca u tako ranim godinama spremna učiti sadržaje koji su sada u planu i programu viših razreda ?“ Roditelji ovom

pomisli zanemaruju činjenicu da djecu već vrlo rano šalju na raznu dodatnu izvanškolsku nastavu najčešće stranih jezika , prvenstveno engleskoga , misleći pritom kako za učenje hrvatskoga jezika , zato što nam je materinski , nije potrebno toliko truda . Ja ne mislim tako , mi smo bili i ranije spremni učiti neke složenije osnove jer hrvatski jezik i nije baš lagan predmet čije znanje dolazi samo od sebe . Tako bismo dosad neke stvari više-manje upoznali ako ne i u potpunosti usvojili ( zamjenice , padeži … ono što se proteže kroz gradivo svih viših razreda ).

Ne bubanju Za još jedan ozbiljan problem smatram svima već poznato i viđeno stajanje učenika pred profesorom i , u želji za višom ocjenom , pusto nabrajanje

potpuno neshvaćenih , napamet naučenih riječi koje u životu vjerojatno više neće izgovoriti . Dosta sam se puta , iako u poziciji učenice , zapitala : „ Zašto ?! Čemu to ?!“ No isto sam se tako našla u situaciji kada sam i sama izgovorila neku riječ , koja ili potječe iz stranog jezika ili nije u svakodnevnoj , opuštenoj uporabi , pa su me dočekali začuđeni pogledi većine razreda . Ja se ne zabrinjavam jer znam objasniti to što sam rekla i tu je razlika ! Stoga mislim da bismo zajedno s profesorima trebali poraditi na obogaćenju našeg rječnika i da se učenici ne bi trebali sramiti pitati što znači riječ koju ne razumiju . U ovim je godinama većinu možda i sram izgovoriti neku tako „ čudnu “ riječ , no sigurno je da ćemo kada odrastemo svojim obogaćenim rječnikom odavati dojam obrazovanije , ozbiljnije osobe vrijedne poštovanja jer ćemo uostalom to i biti . Sporazumijevanje je ključ

Na kraju , nameće se zaključak da nije sve crno-bijelo , već stabilno sivo … Imamo dobre profesore i dosadnu gramatiku , korist od poznavanja hrvatskoga jezika , ali i mukotrpno ( m ) učenje , učenike koji izgovaraju „ komplicirane “ riječi , ali ih uglavnom ne razumiju … Mislim da se ključ uspjeha i produktivnosti za budućnost krije u komunikaciji i razumijevanju između profesora i učenika ( koja se ostvaruje i ovim tekstom ) kako bi profesori dobili uvid u naše shvaćanje i razmišljanje jer , na kraju krajeva , i njima je valjda cilj da svoj posao rade što uspješnije .

Kristina Ćuk , 7 . a