ljanje nove organizacije i novih kategorija
umetničkih vidova, rodova, domena, polja
i oblasti.
Ta fluidnost i nestalnost okruženja stvara
izvesnu “identitetsku i egzistencijalnu
uznemirenost “ koja se naročito primećuje
u procesima prepoznavanja i vrednovanja
rezultata umetničkog rada i podjednako
deluje i na stvaraoce i na publiku. I drugo, da upotrebim metaforu,pomenuta deregulacija inicira “Svađu oko zajedničke
imovine u familiji” . Odnosno stvara niz
ne-sporazuma o tome kako različite rezultate i ishode različitih umetničkih praksi
uspešno i smisleno povezati sa postojećim
prepoznatim i prihvaćenim vidovima,
rodovima, domenima, oblastima i poljima umetnosti i umetničkih delatnosti.
c) Konformizam, mediokritetstvo i pomodarstvo u potrošačkom ponašanju i navikama većine žitelja savremenog društva.
Odnosno ne-moć umetnosti i umetnika da
zbog korporacijsko-agencijskih tržišnih i
kulturnih monopola zauzmu bolju poziciju
u globalnom medijskom prostoru kao i u
prostoru globalnog-javnog diskursa i time
utiču na izmenu inertne potrošačke svesti
šire umetničke i potencijalno umetničke
publike koja stalno i iznova pokazuje težnju
da proizvode umetničkog stvaralačkog
rada vrednuje kriterijumima i navikama
vrednovanja industrijskih proizvoda, a
njihove stvaraoce tj. umetnike kriterijumima i navikama vrednovanja estradnih i drugih zvezda masovne i pop kulture.
nako ozbiljno posvetim. Ponekad mi je
potrebno da uložim više intelektualnog i
duhovnog napora da sve te stvari koje mi
se motaju po glavi isfiltriram i proberem
nego što mi je potrebno truda da razvijem, realizujem i kroz delo zaokružim
ideje