POLITIČKE INSTITUCIJE
U skladu sa prvom Odlukom o sjedištu institucija iz 1992 . godine , Parlament treba da održi 12 ( plenarnih ) sjednica u Strasburu , a preostale se održavaju u Briselu . Pri tom “ treba ” da održi 12 sjednica , uključujući i onu posvećenu budžetu , znači da tek potom Parlament može odlučiti da zasjeda u Briselu . Očito , iza ovog rješenja stoji nespremnost zainteresovanih država da nađu tehnički i finansijski optimalnu soluciju . U tom pravcu govori i činjenica da su ovim povodom vođeni i sporovi pred Evropskim sudom , u kojima se u ulozi tuženog nalazio Parlament zbog neodržavanja odgovarajućeg broja sesija u određenom gradu ! 41 Specifičan značaj ovog pitanja potcrtava i činjenica da je pomenuta Odluka sada dignuta na rang ustavnog rješenja , tj . predmet je posebnog protokola priključenog uz Amsterdamski ugovor . 42
Radom Parlamenta rukovode predsjednik , 43 biro i konferencija predsjedavajućih . Evropski parlament bira iz svojih redova predsjednika i određeni broj potpredsjednika , za dvoipogodišnji period . Uz njih , opet iz svojih redova , Parlament bira i nekoliko članova koji predsjedniku i potpredsjednicima pomažu u radu – čl . 197 ( 1 ). Ovi funkcioneri , tj . predsjednik Parlamenta , četrnaest potpredsjednika i nekoliko , u aktuelnom sazivu njih šest , savjetnika ( Questora 44 ) čine “ biro ” Evropskog parlamenta . Biro se stara o finansijskim , administrativnim i organizacionim pitanjima u radu Parlamenta .
Dio poslova vezanih za rad Parlamenta , prvenstveno onih organizacionih koji izlaze izvan aktivnosti predsjednika i biroa , obavlja konferencija predsjednikâ , koju čine predsjednik Parlamenta i predsjedavajući parlamentarnih političkih grupa . 45
41
Vidi slučaj C-345 / 95 ( 1997 ) ECR I-5215 . Evropski sud je stao na stranu tužitelja , u mjeri u kojoj je u nadležnosti država članica da odrede sjedište ( a time i mjesto / broj zasjedanja ) komunitarnih institucija – Obrazloženje , para 24 . O pravnoj dimenziji spora vidi Weatherill / Beaumont , 1999 ., str . 107 . Istovremeno , u slučaju C-267 / 96 France v . European Parliament ( izbrisan iz registra Suda krajem 1997 ), Francuska se žalila da je tokom 1997 . Parlament planirao održavanje samo 11 zasjedanja / sjednica u Strasburu . U svakom slučaju , slijedeći citirani stav Suda , Evropski parlament je za 1998 . godinu dodao još jedno ( neplanirano ) dvanaesto zasjedanje u ovom gradu !
42
Pitanje sjedišta Parlamenta se vraća na političku scenu u svojevrsnim intervalima . To ilustruje i rasprava sredinom 2006 ., uz naglašeno insistiranje da se sjedište premjesti u Brisel . No , upravo je rečeno , to pitanje je uređeno ustavnim aktom , što podrazumijeva jednoglasnost , a utoliko i malu vjerovatnoću da će Francuska pristati da se sjedište Evropskog parlamenta izmjesti iz Strasbura .
43
Predsjednik se bira apsolutnom većinom glasova . U slučaju da u tri glasanja nijedan od više kandidata ne dobije potrebnu većinu , u četvrtom glasanju učestvuju samo dva ( sa najviše glasova ).
44
Za njih se kaže da imaju savjetodavnu ulogu koja je , opet , vezana uz administrativne i finansijske poslove . Vidi Lenaerts i dr ., 2005 ., str . 407 ; Nugent , 1999 ., str . 234 .
45
Svoje predstavnike u konferenciji predsjednika imaju i nezavisni poslanici ( dva predstavnika ), ali bez prava glasa . Do 1994 . funkciju ovog tijela je vršio biro Parlamenta “ u širem sastavu ”. Detaljnije kod Weatherill / Beaumont , 1999 ., str . 103 i sl ; Nugent , 1999 ., str . 234 – 235 .
49