EU-INSTITUCIJE | Page 318

OSTALE INSTITUCIJE I TIJELA
III . EVROPSKI SOCIJALNI FOND
1 . Uopšte
Ako se slijedi razlikovanje na savjetodavne i političke komitete , odnosno tijela , onda bi se u drugoj grupi našao niz tijela koje ustanovljava Savjet , a u kojima sjede stručnjaci i političari angažovani u određenoj oblasti zajedničke politike . To , na primjer , u oblasti koordinacije ekonomskih politika vrijedi za svojevremeni Komitet za monetarna pitanja , odnosno Ekonomsko-finansijski komitet ( EFK ) nakon nedavnog prelaska na treću fazu Ekonomsko-monetarne unije – u smislu čl . 114 ( 1 ) i ( 2 ), ex čl . 109c . Ili za Komitet za ekonomsku politiku – ustanovljen na osnovu čl . 202 , ex čl . 145 , 1023 Stalni komitet za pitanja zapošljavanja / rada 1024 ustanovljen na osnovu upravo pomenutog člana , kojeg čine predstavnici Savjeta , tj . vlada država članica i Komisije , ali ne i predstavnici evropskih poslodavaca i sindikata (!). 1025
Ilustracija tzv . tripartitnog korporativizma , pak , jeste Evropski socijalni fond ( ESF ), čiji je zadatak da podstiče zapošljavanje u okviru jedinstvenog tržišta i time povećava životni standard građana . Ovu zadaću Fond ostvaruje olakšavanjem uslova zapošljavanja i podsticanjem geografske i profesionalne pokretljivosti radnika – čl . 146 , ex čl . 123 . U radu Fonda , kao što je upravo nagoviješteno , učestvuju predstavnici vlada država članica , sindikata i poslodavaca , a njim upravlja Komisija – čl . 147 , ex čl . 124 .
2 . Promjena uloge
Evropski socijalni fond je svojevremeno bio koncipiran primarno kao instrument komunitarne socijalne politike . Preciznije , sadržan je već u izvornom tekstu Ugovora o EZ , kao poseban segment Trećeg dijela , a cilj mu je podrška zapošljavanju radnika , a utoliko i porastu životnog standarda , u okviru Zajednice . Imajući u vidu uspostavljanje zajedničkog tržišta robe , usluga i faktora proizvodnje , tj . radne snage i kapitala , na prostoru Zajednice , ključna funkcija Fonda je očito podrška zapošljavanja putem promocije geografske i profesionalne pokretljivosti radne snage , kao što je i istaknuto u završnom dijelu relevantne odredbe Ugovora – svojevremeno čl . 123 , a danas čl . 146 .
1023
Vidi Odluku 74 / 122 , OJ L 63 / 21 / 74 .
1024
Odluka 70 / 352 , OJ L English Special Edition 1970 ( II ), p . 863 , i Odluka 75 / 62 , OJ L 21 / 17 / 75 .
1025
Vidi tim povodom Kapteyn / VerLoren van Themaat , 1998 ., str . 304 .
316