PRAVOSUDNE INSTITUCIJE
biljno ” dovodi u pitanje jedinstvo ili konzistentnost komunitarnog prava – čl . 225 ( 2 ) treća alineja . 812
U svakom slučaju , ovaj posljednji institut treba razlikovati od žalbenog postupka , budući da njega u principu pokreće jedna od stranaka , 813 a sama žalba , opet u principu , može biti utemeljena na bilo kojoj povredi prava .
6 . Lisabonski ugovor
Iako su dijelom pominjane , izmjene izvršene Lisabonskim ugovorom koje se nesporedno tiču Suda prve instance mogu se svesti na sljedeće .
Prvo , statuiran je novi naziv za ovaj sud . Umjesto Sud prve instance ili Prvostepeni sud , sada je to Opšti sud .
Drugo , u vezi sa izborom članova Opšteg suda predviđeno je djelovanje posebnog tijela , panela , 814 koje daje mišljenje o kandidatima za sudije Opšteg suda , prije nego ih , konsenzusom , postave vlade država članica – čl . 255 ( 1 ), u vezi sa čl . 253 i 254 , EUL . Panel čini sedam članova , izabranih između bivših članova Suda i Opšteg suda ( trenutno Suda prve instance ), članova najviših nacionalnih sudova i renomiranih pravnika , s tim da jednog člana predlaže Evropski parlament . Na Savjetu je da donese pravila o uspostavljanju i radu panela – čl . 255 ( 2 ), UFU .
Treće , kada je riječ o nadležnosti Opšteg suda , treba podsjetiti na jednu od generalnih intervencija posredstvom Lisabonskog ugovora u ustavnu strukturu Unije . Naime , “ urušavanje ” stubne konstrukcije , uz ostalo , podrazumijeva i tzv . komunitarizaciju onog što je danas obuhvaćeno III . stubom – saradnja policije i pravosuđa u krivičnim stvarima . Ili , ova oblast će u postlisabonskom režimu generalno biti , kako se obično kaže , komunitarizirana , a to znači da će potpasti pod nadležnost Evropskog suda , uz jedan izuzetak – pitanja zakonitosti i proporcionalnosti mjera nacionalnih organa ( policije i dr .) u održavanju reda i mira i unutrašnje bezbjednosti – čl . 67 , FU . 815 A to , opet , ima posljedice na planu nadležnosti budućeg Opšteg suda .
Konkretnije , djelovanje ( ovog ) Evropskog suda u predmetima koji su u smislu dosadašnjih ustavnih rješanja bili , odnosno jesu , na granici prihvatljivog , a to su tzv . trans-ili-međustubni sporovi , kao što su , na primjer , slučajevi
812
Eventualnu provjeru svoje odluke Sud prve instance može preduprijediti tako što će , nakon što ocijeni da je u pitanju složen i značajan predmet , ovaj proslijediti Evropskom sudu – čl . 225 ( 3 ) druga alineja , o čemu će još biti govora .
813
Izuzetak su službenički sporovi , gdje žalbu može podnijeti kako država članica tako komunitarna institucija koja nije učestvovala u postupku – čl . 56 ( 2 ), Statut .
814
Janjević , 2008 ., koristi termin “ komitet ”.
815
Ex čl . 64 ( 1 ), EZ i čl . 33 , EU .
264