POLITIČKE INSTITUCIJE I TIJELA
U skladu sa svojom prirodom , Komitet nastoji iznaći kompromis , a za to je potrebna saglasnost kvalifikovane većine članova Komiteta koje je delegirao Savjet , 505 i obična većina članova koje je delegirao Parlament ( trenutno 14 ). Ovako usaglašen i usvojen tekst (“ dvostrukom većinom ”), u pravilu , mora biti utvrđen u roku od šest sedmica od počinjanja rada Komiteta i dostavljen Savjetu i Parlamentu na konačno usvajanje .
S obzirom na činjenicu da se , u pravilu , iskazuje kao razmjena mišljenja između predstavnika pominjane tri institucije ( Komisija , Savjet i Parlament ), rad Komiteta se često navodi i kao “ trijalog ”. No , u vezi sa ovim treba upozoriti na to da je “ trijalog ” moguć i u ranijim fazama postupka saodlučivanja . Štaviše , ovakvo djelovanje tri institucije , tačnije njihovih predstavnika , je sve prisutnije , što , uz sve prednosti s obzirom na efikasnost u radu institucija , otvara i pitanje transparentnosti i legitimnosti njihove zakonodavne djelatnosti . 506
Osnovu za rad Komiteta za usaglašavanje , u principu , predstavlja usaglašeni , zajednički stav Savjeta i na njega dati amandmani Parlamenta – čl . 251 ( 4 ). No , to ne znači da je Komitet vezan stavovima Savjeta i Parlamenta . Ili , kao što je istaknuto u nedavnoj odluci Evropskog suda u slučaju ELFAA , zadatak Komiteta za usaglašavanje je da utvrdi zajednički tekst akta , a ne da postigne saglasnost o ranije utvrđenim stavovima ove dvije institucije . 507
Postupak konačnog usvajanja treba , takođe , obaviti u roku od šest sedmica . Preciznije , u Parlamentu usaglašeni tekst treba dobiti podršku većine onih koji su glasali , a u Savjetu podršku kvalifikovane većine . Ukoliko izostane podrška jedne od ovih institucija , akt nije usvojen – čl . 251 ( 5 ).
Iz upravo rečenog proizlazi da , za razliku od Mastrihtske verzije ovog postupka , Savjet sada nema odstupnicu u slučaju da se Parlament protivi usvajanju akta : on ne može potvrditi svoj usaglašeni stav kojeg je Parlament odbio u drugom čitanju . Parlament ima mogućnost da spriječi usvajanje akta , ali ne može prisiliti Savjet da ga usvoji . Utoliko , konačni rezultat neuspjelog dijaloga u okviru postupka saodlučivanja nije “ pobjednik ” i “ poraženi ”.
Ovaj složeni postupak usvajanja pravnih akata grafički je moguće prikazati na različite načine , uključujući i ovdje ponuđenu šemu ( str . 173 ). 508
505
Ovdje se treba prisjetiti već pominjanog , a to je da u ovoj , trećoj fazi , ne vrijedi uslov jednoglasnosti u Savjetu , za slučaj da Komisija ne prihvati neki od predloženih amandmana .
506
Ovim povodom Kapteyn / VerLoren van Themaat , 2008 ., str . 337 .
507
U konkretnom slučaju , to je značilo da pravila postupka nisu povrijeđena time što je Komitet za usaglašavanje modifikovao dio teksta o kojem je Savjet već postigao saglasnost , a na koji Paralament uopšte nije imao primjedbi .
508
Preuzeto iz Kennedy , 1998 ., str . 118 .
172