USVAJANJE AKATA
1.3 . Iz ugla institucionalnog balansa
U mjeri u kojoj se ovaj postupak predstavlja kao relativno jednostavan , a time i efikasan , treba posebno upozoriti na dvije stvari .
Prvo , Ugovor ne statuira rokove za djelovanje pojedinih aktera , što dozvoljava blokadu zakonodavnog postupka . I drugo , Savjet nema obavezu da obrazlaže zašto prihvata , modifikuje ili odbija amandmane Evropskog parlamenta . Drugim riječima , u mjeri u kojoj Savjet nije u obavezi da uvaži stavove Parlamenta , ovaj postupak ne podrazumijeva konstruktivni dijalog između ove dvije institucije tokom utvrđivanja konačnog teksta određenog akta . Doktrina ovo vidi kao ključnu manjkavost postupka konsultovanja , 466 ali s tim u vezi je svakako ključni kritički stav samog Parlamenta . Ovaj prigovor , međutim , gubi na snazi u mjeri u kojoj je Savjet izrazio spremnost da o razlozima neprihvatanja stavova Parlamenta razgovara tokom “ periodičnih sastanaka ” sa njegovim predsjednikom . 467
Nepostojanje rokova i princip da je Komisija “ gospodar teksta ” sve do njegovog usvajanja – čl . 250 ( 2 ) – otvara mogućnost Parlamentu za dodatni uticaj . Naime , u pitanju je “ taktički manevar ” koji podrazumijeva da Komisija ne odgovara pozitivno na prijedloge koje nagovještava Parlament , što je znak da treba odlagati konačno izjašnjavanje o prijedlogu , tj . treba ga zadržavati u nadležnim parlamentarnim odborima sve dok se Komisija ne izjasni da li amandmane prihvata ili ne 468 – što je , inače , dužna da učini .
Ipak , u svjetlu konkretnih okolnosti , Sud može odbiti da prihvati ovu taktiku , odnosno može proglasiti valjanim i akt usvojen u Savjetu bez prethodno pribavljenog mišljenja Evropskog parlamenta . 469
1.4 . Postupak konsultovanja i prelazni period
Amsterdamski amandmani su dio unijskog segmenta vezanog za saradnju u oblasti unutrašnjih poslova i pravosuđa , tzv . III . unijski stub , preveli u komunitarni režim . S obzirom na to da je u pitanju djelovanje u prostorima koje neke od država članica smatraju izuzetno politički i socijalno osjetljivim – na primjer ,
466
Vidi Kapteyn / VerLoren van Themaat , 1998 ., str . 421 ; Usher , 1998 ., str . 106 .
467
Detaljnije Kapteyn / VerLoren van Themaat , 2008 ., str . 332 .
468
Vidi Nugent , 1999 ., str . 207 – 208 , “ najjače oružje ” u rukama Parlamenta – Weatherill / Beaumont , 1999 ., str . 118 .
469
Slučaj C-65 / 93 ( 1995 ) ECR I-643 . Radilo se o donošenju Uredbe o carinskim povlasticama za određene proizvode iz zemalja u razvoju . U oktobru 1992 . od Parlamenta je traženo “ hitno ” mišljenje o ovoj Uredbi , čime bi se omogućilo da je Savjet usvoji do kraja godine . Parlament oteže sa davanjem mišljenja i Savjet , ne sačekavši ga , krajem decembra usvaja Uredbu . Prihvatajući argument Savjeta , o tome da bi odlaganje Uredbe uzrokovalo štetu zainteresovanim zemljama u razvoju , Sud oglašava Uredbu zakonitom / ustavnom .
161