POLITIČKE INSTITUCIJE I TIJELA
parlament – Savjet , Coreper I djeluje i kao Komitet za traženje kompromisnog rješenja ( Conciliation Committee ).
Sa svoje strane , Coreper II , koji okuplja ambasadore država članica , određeni predmet analizira iz šire političke perspektive . Očito , značaj predmeta koji je u pitanju vodi ka jednom ili drugom nivou raspravljanja i odlučivanja unutar Coreper mehanizma , no pri tome odnos Corepera I i Corepera II nije hijerarhijski strukturisan u smislu obaveze prvog da o svojim stavovima referiše drugom . 240
Potpuna saglasnost o prijedlogu akta u okviru Corepera , pomenuto je , može značiti odsustvo bilo kakve rasprave na Savjetu – tzv . A tačke dnevnog reda , 241 a ako to okolnosti zahtijevaju ( hitnost ), Coreper može , jednoglasnom odlukom , preporučiti usvajanje mjere pismenim putem . 242
Rad u tijelima , a time i mehanizam priprema odluka u Savjetu , je vrlo složen . U osnovi , riječ je o tri nivoa . Prvu stepenicu čini rad tijela u kojima na određenom pitanju rade stručni predstavnici država članica koji fokusiraju tehničke aspekte prijedloga sačinjenog u Komisiji . U tom smislu rad Corepera podržava dio razuđene lepeze tehničkih , stručnih i savjetodavnih tijela , odnosno niz radnih grupa . 243 Drugu stepenicu čini rad u okviru samog Corepera , nakon što mu tehnički , stručni timovi proslijede svoje stavove – otud se Coreper naziva “ drugim čistilištem ” u pripremi materijala . Na ovom nivou , na kojem se stvari već naglašenije posmatraju iz političke perspektive , pokušava se postići sporazum kojim bi se preduprijedila eventualna razilaženja u Savjetu , odnosno time obezbijedilo odlučivanje kvalifikovanom većinom . Na kraju , ovako tehnički i politički pripremljen materijal se prosljeđuje na treći nivo , tj . Savjetu .
Konačno , djelovanje Corepera podržava i skupina različitih , stalnih i ad hoc , komiteta i radnih grupa , njih više od 200 (!), sačinjenih od odgovarajućih stručnjaka i predstavnika nacionalnih vlada . Po pravilu , ova tijela se prva suočavaju sa nacrtima akata o kojima odlučuje Savjet , odnosno prije njega Coreper .
240
Weatherill / Beaumont , 1998 ., str . 92 – 93 . Ponekad se u navođenju komiteta koriste i arapski brojevi , tj . Coreper 1 , Coreper 2 i Coreper 3 , vidi , na primjer , Nugent , 1999 ., str . 149 .
241
Istovremeno , u okviru Corepera ovakva pitanja fungiraju kao “ I . dio ” dnevnog reda (“ Part I of Coreper ’ s agenda ”). Pitanja o kojima nije postignuta saglasnost u Coreperu čine “ B ” tačke dnevnog reda Savjeta .
242
Čl . 12 ( 1 ), Poslovnik .
243
Kako se ističe , u svakom trenutku je na raspolaganju više od stotinjak radnih tijela . Detaljnije kod Nugent , 1999 ., str . 150 .
100