E-zbornik malih istraživačkih radova ZBORNIKt-završna verzija

ležeći u postelji; gotovo bi se moglo reći da je umro pišući. Duh je u njemu bio zdrav, svjež i neumoran, a tijelo iscrpljeno, skršeno, i ono ga je izdalo. „Kao stablo, svake je godine davao obilne plodove, a još nije bio iscrpio sve plodove iz sebe. Život mu bijaše prekratak da bi mogao potrošiti svu svoju plodnost." 3 „Zadnje dovršeno djelo bila mu je pripovijest Branka, a sve do zadnjega dana s bolesničke je postelje diktirao svoj posljednji roman –Kletvu; po Šenoinu nacrtu Kletvu je dovršio Josip Eugen Tomić.“ 4 3.2. Metode rada Rad se temelji na istraživanju koje je započelo u školskoj knjižnici uz priložene materijale. Također, podatci koji su pronađeni putem interneta, iz časopisa te istraživanjem referentne literature pomogli su u pisanju ovog rada. U istraživanju putem interneta korištene su samo pouzdane stranice i članci koji govore o njegovu književnom životu. Korišteni su i članci iz časopisa Vijenac koje je sam Šenoa sastavio, tako da se iz njih može vidjeti da je imao poseban stil pisanja i službenih članaka. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Šenoa se previše zalagao za književnost i svoja djela. Imao je pretežak život i unatoč svim nedaćama i nevoljama koje su se našle na njegovu životnom putu postao je najveći književnik svog vremena, te se jedno cijelo razdoblje književnosti naziva po njemu. Suvremenici su ga počastili mnogim priznanjima i odlikovali mnogim počastima. Od jutra do mraka je radio, pa bi mu noć ostala za pisanje. Zalagao se za realističku književnost. Iako je kratko živio, ostavio je jako dubok trag u književnosti pa mnogi danas pišu po uzoru na njega. Njegova djela obavezne su lektire u osnovnoj školi i na maturi. Poznavao je i neumorno oživljavao sve slojeve nekadašnjeg i tadašnjeg hrvatskog društva. O svakom hrvatskom gradu u putopisima je iznosio najzanimljivije dijelove njegove prošlosti. „Osjećao je domovinu kao živo, vlastito tijelo, razapeto između Beča i Pešte, ćutio je sve njezine otvorene rane, i kad ju je kritičkim okom promatrao, postupao je kao liječnik koji ne taji dijagnozu pred bolesnikom jer ga voli i jer mu je stalo da on i sam, vlastitim nastojanjem, jakom voljom, pridonese svome što bržem i što temeljitijem ozdravljenju. Nije se ustručavao uprijeti prstom u sve što nije valjalo u tadašnjoj Hrvatskoj i među Hrvatima – kao što se nije stidio ganuto zanijeti njezinom prošlošću ili poput djeteta naglo zanijemiti, a onda kliknuti pred njezinim ljepotama.“ 5 Njegov 3 Jeličić, Dubravko. Šenoa. Zagreb: Naklada Slap, 2006. Palmotić, Junije. Šenoa, izabrane pjesme. Zagreb: Matica Hrvatska, 1998. 5 Usp. Jeličić, Dubravko. 4 53

E-zbornik malih istraživačkih radova ZBORNIKt-završna verzija | Page 55