E-zbornik malih istraživačkih radova ZBORNIKt-završna verzija

1. UVOD August Šenoa velikan je svoga vremena i književnik koji je napisao pregršt lirskih pjesama, pripovijetki i romana. Ipak, najviše se istaknuo pišući povijesne romane. Među brojnima, najpoznatiji su: Zlatarevo zlato, Kugina kuća, Čuvaj se senjske ruke, Prijan Lovro, Seljačka buna itd. Ovaj istraživački rad govorit će o tome kako je August Šenoa svojim umijećem, talentom za pisanje, predanim radom te bogatim opusom iznenadio mnoge. 2. RAZRADA TEME August Šenoa stvarao je u prijelaznom razdoblju između romantizma i realizma. Svojim je pisanjem obilježio kulturni život i nakon smrti. Razdoblje od 1865. do 1881. naziva se Šenoino doba, što je najbolji pokazatelj njegova utjecaja. Rodio se 14. studenog u Zagrebu, gdje je započeo studij. Nastavo je studij u Pragu, no ni tamo ga nije završio. Tijekom boravka u Pragu, uređivao je tamošnje listove. Na povratku u rodni grad zaposlio se kao novinar za časopis "Vijenac" u kojem je objavio par svojih djela. Radio je i u kazalištu gdje je predstavio svoju prvu komediju "Ljubica" (1866.). Pravu životnu tragediju doživio je više puta. Naime, od njegovih četvero djece, troje je preminulo pri rođenju. Nakon toga svatko bi očekivao da je njegovom pisanju došao kraj. No, nije se predao, pisao je još više. 3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 3.1. Hipoteze Ovaj istraživački rad temelji se na dvjema hipotezama. Prvom hipotezom dokazujemo da se Šenoa istaknuo pišući povijesne romane te ostavio snažan utjecaj na pisanje romana i postao jedan od njegovih utemeljitelja. "Bio je romanopisac, koji je utemeljio ovu epsku vrstu i stvorio svoju koncepciju i svoj uzorak povijesnog romana, pa se za svaki od njih savjesno pripremao proučavajući vrijeme, događaje i osobe..." 1 „Njegovi se romani, pa i pripovijesti, po kompoziciji dadu isporediti s rijekom koja se izlijeva preko korita, a ne s bujicom kojoj je tok potpuno uređen.“ 2 Drugom hipotezom dokazujemo da je njegova prerana smrt uzrokovala nagli prestanak njegova pisanja. Iako je kratko živio, ostavio je dubok trag u hrvatskoj književnosti pa mnogi danas pišu po njegovu uzoru. "Mnogošta iz njegova života ne zna se i neće se više nikada saznati. Ali se pouzdano zna, da je pisao do posljednjeg daha, 1 2 52 Jeličić, Dubravko. Šenoa. Zagreb: Naklada Slap, 2006. Barac, Antun. Hrvatska književnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije. Zagreb: JAZU, 1954.

E-zbornik malih istraživačkih radova ZBORNIKt-završna verzija | Page 54