“ Andrija, vodi gošću na trem, sprema se kiša”, povika Dara.
“ Neka malo i pokisne, nije od soli da se istopi”, našali se Andrija.
“ Nije od soli, ali je možda od šećera, vidiš kako je slatka”, reče Dara.
“ Hajdemo, šećerna vilo”, reče Andrija i povuče me za ruku ka obali.
Plivali smo uporedo do obale. Izlazeći iz vode okliznuh se, a Andrija me pridrža. Imao je čvrste ruke, a njegov stisak je bio nežan. Na trenutak, kao da sam mu bila u zagrljaju i to me zbuni. Da se oslobodim zbunjenosti pokušah da nastavim razgovor.“ Endi, jesi li i ti … jeste li vi član toga pokreta?”“ Ne moraš mi persirati, Sami. Mi smo ovde svi protiv toga, to je strano duhu slavinskog jezika. Misliš, jesam li rodnoverac? Da, jesam za obnovu stare tradicije, a ako me pitaš da li verujem u sve te bogove, pa … teško je verovati u sve njih, ima ih zaista mnogo. Pritom, ako imaš imalo pojma o staroslovenskoj religiji, treba imati u vidu, da ima više različitih imena nego bogova. To dolazi verovatno otuda što su razna plemena davala razna imena istim bogovima. Tako, po mom shvatanju, Vesna i Lada su isto božanstvo. Njihovo svetkovanje je vezano za buđenje prirode. Svarog, Triglav, Svetovid, Usud su opet različiti nazivi za vrhovnog boga, tvorca sveta i svih drugih božanstava. Sloveni samo treba da se dogovore i urede jedinstveni panteon, kao Grci i Rimljani.”
“ Misliš Slavini”, ispravih ga misleći da je pogrešio.
139