pokazuje da Vesna ima osobine koja su česte među smrtnicima,
netrpeljivost prema drugim ženama, ljubomoru i težnju ka moći.
Verovalo se da Vesna pomaže ljudima i da oporavlja zimom narušeno zdravlje i usklađuje prirodu da bude harmonična, a time
krepi i um i srce ljudi. Ovime je Vesna donosila slogu i ljubav.
Jedan od praznika posvećenih Vesni slavio se sa supružnicima koji
su sklopili brak predhodne godine. Bio je to jedan od najradosnijih
praznika Slovena. Za tu priliku su spremani kolači sa medom,
nazvani medenčićima. Ovaj praznik je kasnije crkva vezala za dan
čedrdeset mučenika, 23. mart, i danas poznat kao Mladenci.
Vesnin cvetni praznik takođe se održao i danas se naziva Cveti. U
Vesninim obredima davalo se vernicima da progutaju leskov
pupoljak ili glogov list. Deca su u vreme cvetanja vrba kićena
vrbinim resama, a oko vrata su im se stavljali zvončići. Ovaj obred
je i u hrićanstvu održao svoje ime, a ime mu je Vrbica. Jaja su se
farbala u proleće, obično u crvenu boju, koja je simbolizovala
sunce, vatru i toplinu, koju je Vesna donosila svojim dolaskom. Jaja
su se zajedno sa hlebom i vinom poklanjala domaćinu kuće.
Kukavicu su Sloveni smatrali zlom srećom na proleće, a pogotovu
kad zakuka, dok je lastavica bila srećna ptica, čak poistovećivana
sa Vesnom, jer su lastavice jedini opipljivi vesnik proleća. Lastavice nikad nisu lovljene, čak su porodice smatrale srećom kad bi
lastavice svile gnezdo ispod njihovog krova. Obrede posvećene
Vesni krasile su i Dodole, mlade devojke koje su pevale pesme
posvećene Vesni, a bile su ukrašene lišćem i cvetnim vencima.
Dodole su bile deo rituala dozivanja kiše, koji nije priređivan samo
u čast Vesne, već i mnogih drugih bogova, Lade, na primer. Ladarice i dodole su veoma slične jer su i Lada i Vesna slične. Vesnu
su Sloveni doživljavali kao lepu, nasmejanu mladu devojku
okićenu vencima i u beloj haljini. Kosa joj je bila ukrašena cvetnim
zvonima. Imala je krupne oči. U donjem delu struka imala je veliki
cvetni venac. Bića posvećena Vesni su bila laste, kukavice i rode.
Praznici koja su bili posvećeni Vesni su u krišćansvu zadržani, a to
su Vrbica, Cveti i Mladenci.
- Pa zato što su to najlepši i najveseliji praznici – reče Miloš.
- Jeste, Miloše, i zato. A sada ćemo govoriti o njenoj suprotnosti,
boginji zime i smrti, Morani. Nasuprot Vesni, Morana je boginja
110