KAKO SMO GRODILI TURIZAM
Cilo pasono godišće imalo je znak velikih 150
godišć dokaza da je turizam nojboje i jedino ca
imomo, sve za co i od cega živemo i nojlipjo
stvor koju moremo ostavit svojoj dici. Ovo je
bila i lipo prilika sest za stol sa biskupon
Dubokovićen koji je i poce cilu stvor sa
Higijeničkin društvon i vidit kako on vidi stonje
turizma u For.
u Kursalon kojega smo specjalno uredili za
goste, u đir u poje, ili do frotrih. I bili smo
poslali depešu neka ne sušidu bjankeriju kad
su non gosti ovode i neka dica ne tarcidu po
kolima kad oni spidu. Gostima je bilo lipo,
makor tega ni bilo vele. Falilo ni je sunca jerbo
je kuća na pjacu okreneta na bondu od
tramuntone i bure i onda je bila ideja ucinit
provi lipi hotel.
Celegat: Biste non špjegali u dvo slova kako
je sve pocelo 1868.?
Celegat: I na to certi nisu nojboje reagirali…
Duboković: Za reć pravo, pocelo je puno pri.
Bi je dohodi Franz Unger iz Beča, a on je bi
covik od eštra, i vidi je da je klima alavija za
ormot ništo ca non ni bilo na kroj pameti, a to
je lječilišni turizam, ono ca vi danas zovete
wellnes & spa. Ni bilo lako živit u For. Propala
je Venecija, Dalmacija je za Austriju bila
dobota kako cir na guzicu, ni bilo sardelih pok
se ni moglo hodit u ribašćinu, lozu je napala
filoksera. Kako da nos je Bog kaštigo. Tukalo
je uspravit ovi kroj i petat ga na dvi noge. Ma
onda je Unger reka: Nimote banje, nimote
montanje, ma ovo je roj na zemju. Svak će itit
ovode doć. I onda je nos par u pol maja 1868.
selo za stol i odlucilo ucinit Higijeničko društvo.
Jo son do na raspolaganje svoju kuću na pjacu
za uputit parvi hotel već u otobar, a parvi vapor
Lloyda arivo je isto godišće. Duboković: Parvo je ideja bila grodit hotel u
Babinu lucicu, ali to je onda bi dalek put.
Apena su pri cetardesetak godišć tote ucinili
Amforu. Onda smo odlucili da je nojboje na
misto di je bi dvor od kneza. Tote je sunce cili
don, vapor je blizu, a Kursalon je dvo škroka iz
kamare. Naša kaiserin je odma dala ništo
šoldih, ma tuko imat na pamet da je i to duralo
pol vika dokli nisu legli zodnji šoldi. Bilo je
svita ca se bunilo da hotel pari baraka, da je
uništi pogled. Za reć svu istinu, imali su prov,
ma kad vidin ca se sve izgrodilo u For zodnjih
dvodeset godišć i ca se sad cini, parvi hotel je
pari kapunjerica. Vami se dogodilo ono ca se
zove horror vacui - stroh od proznega
prostora. Di god je rapa meju kuće, di god je
bokun zelenega dvora ili vartla, sve to hoćete
betunat i ucinit paloc od tri poda.
Celegat: Zoc ime „Higijeničko društvo“? Celegat: Ma i danas grintoju da je veliki hotel,
da se ne vidi Fortica iz mandraća.
Duboković: Dite milo, somo ti ime govori. Cisti
judi, cisto misto - boji život i prosperitet. Kad Duboković: Kako su mi rekle titice, tote se
pometeš isprid svojega praga i urediš svoju nimo co već ucinit jerbo su konzervatori stavili
kuću onda moreš cinit mirokule.
svoj timbar. Moj prijatelj don Frane Bulić se
barž okriće u greb kako propela kad vidi noc
Celegat: Kakovi su bili parvi gosti?
sve danas njegovi nasljednici konzervatori
mećedu timbar. A od kućih i apartmanih ca su
Duboković: Pomalo je oto hodilo. Mi pensomo nikli u zodnje vrime već se neće vidit ni For.
da je For centar svita, a po vaporima i Kad otvorite laštre nećete kapit di ste, jeste u
putovonju je još uvik bližje kraju svita. Cetiri Palanku, na Vir ili u For.
ure vaporon iz Splita. E, lako je danas kad je u
sezonu 15 katamaranih, a nami kad je bila Celegat: Ca Von se pari od turizma danas?
sezona, od otobra do maja, jedon vapor na Jesmo meritali feštat ovih 150 godišć?
don. Pok ala na Broc, pok u Makarsku, pok u
Stori Grod, pok do Amerike i onda apena u Duboković: Fešta nojboje pokažije koliko
For. Parvi gosti su bili bome iz Austrije ca hi je ništa niste kapili ni naucili u ovih 150 godišć. Vi
Unger poslo. Arivali bidu ovode, mogli su poć i napreda tupite da je For nojlipje misto na svit