Caffe Montenegro broj (161.) Caffe Montenegro broj (161.)

Pa dok žeže vrućina i vazduh miriše na izgoreli asfalt ja sanjam scenario: polje lavande, staru kuću sa verandom, na kojoj u ladovini ispijam bevandu... može čisto vino, ili limunada od domaćeg limuna s imanja, i posmatram svitanje, ili zalazak, ili drijemam u podne... Moje želje su luksuzne želje turiste iz grada A đe je naša lavanda? I đe je ona pur- purna livada na mojoj fotki koja ne ukazuje da je u Crnoj Gori jer kod nas polja lavande nijesu prizori koje imamo. A koliko sam se raspitala, čitala a i uvjerila vidjevši leje lavande u pojedi- nim domaćinstvima, lavanda ne traži mnogo, skoro ništa, a mnogo daje... baš je skromna biljka, čak i najsiromaš- nije tle joj je dobra podloga, a tek pod- loga koju bi mogla da ima kod nas... Pa dok žeže vrućina i vazduh miriše na izgoreli asfalt ja sanjam scenario: polje lavande, staru kuću sa verandom, na kojoj u ladovini ispijam bevandu... može čisto vino, ili limunada od domaćeg limuna s imanja, i posmatram svitanje, ili zalazak, ili drijemam u podne... Moje želje su luksuzne želje turiste iz grada. Možda je nekom kome je to odvajkada svakodnevica smiješno da je to luksuz. Jer, naš čovjek što živi život naviknut na miris lavande, i svakog popodneva pije svoju bevandu na verandi, ne zna koliko je to željeni luksuz čovjeka iz grada... da bi za tu opuštenciju platio ozbiljnim novcem, a ne za one betonske apar- tmane, koji onako načičkani liče na betonske blokove zgrada vrelih gradova. Za ljude u gradovima se prave parfemi sa notama lavande, iznenadili bi se, ali većina ih je unisex. Za ljude iz gradova se prave ulja za masažu od lavande, i sapuni, i one male vrećice da kući nose i u robu stavljaju da im miriše i tjera moljce... Pravi se sladoled od lavande, stavlja se u kolače i crne čokolade... Lavanda je tako dobra da pristaje da živi između betona i asfalta da je zaprašuje prašina i izduvni gasovi automobila, i da dalje živi i miriše, kao ona lavanda pored The Capital Centra u Podgorici... Ponekad vidim kako žene iskaču iz auta pod opasnošću da izazovu nez- gode u saobraćaju, samo da otrgnu odatle makar i prašnjavu grančicu... I zašto se kod nas ne gaji lavanda, na plantažama, da se zarađuje od nje, da se zbog nje kod nas dolazi, da se stavlja u vaze po lokalima umjesto onog plastič- nog cvijeća i plastične lavande koju sam viđala... Ne radi se samo o lavandi, ona mi je samo primjer... Crnogorsko tlo zau- zima 0.01 odsto svjetske površine, a na njemu je 1,2 odsto ukupne svjetske flore - od oko 3000 vrsta koje ovdje rastu, 400 je ljekovitih, a 50 je endemskih... A Crna Gora je osamdesetih godina prošlog vijeka bila najveći izvoznik ljeko- vitog bilja u ovom dijelu Evrope. Izvozili smo hiljade tona žalfije, lovora, kleke, borovnice, lipe, velike količine eterič- nih ulja... Dobro, što je bilo bilo je, ali ovo je pokazatelj šta može opet biti. Zašto nećemo ili ne znamo? Ne znam. 15

Caffe Montenegro broj (161.) Caffe Montenegro broj (161.) | Page 15