Caffe Montenegro broj (161.) Caffe Montenegro broj (161.)

VERANDA, LAVANDA i BEVANDA Dugo željeno Sunce ove godine evo konačno žeže i prži asfalt, a ljudi iz gradova se sklanjaju pod klima ure- đaje i tumaraju po tržnim centrima hvatajući ljetnja sniženja ne bi li im se visok pritisak snizio zadovoljstvom kupljenog kupaćeg na rasprodajama u kojem tek treba da zablista bista na odmoru... Teško je ljeto provoditi u gradovima, u vještačkim ‘ladovima. Ni osjeke ni plime, samo hlade klime. Život usporen vrućinom je trom kao hodanje natečenih nogu, a tek navečer se vidi koliko je ljudi još u gradu. Tad izađu kao iz skloništa... a i noći će uskoro biti sparne i nesnosne u gradu. A ne možemo svi iseliti privremeno (nije da nema srećnika koji mogu, ali je za ovu priču nebitna manjina), pa da dva tri mjeseca odemo iz grada na neku obalu, šumu podno planine... Grabimo dane vikenda kad možemo da uteknemo ali opet se 14 CAFFE MONTENEGRO vraćamo u vreli grad i na rad. Gradovi su definitivno ljeti dosadni, čast svim kultur- no-umjetničkim programima i kulturnim ljetima. Ljeto nije gradsko godišnje doba. Naravno mislim na gradove koji nijesu na moru ni na planini nego na ove u sredini. Nedavno sam se tako na dan izmjestila iz grada, i našla u sred zelenih vino- grada koji gledaju na planine, zagrlje- nih vijencima modroljubičaste lavande. Provansalski vinograd-lavanda prizor me potpuno obuzeo, grad mi nije padao na um. Teško da bi po fotografijama pogo- dili đe sam bila. Svi polaze od tog da to nije u Crnoj Gori. Nije im prizor crnogor- ski. A jeste Crna Gora i zašto ne bi bio? Pa, zato jer je rijetko viđen kod nas... Kad sam jednom bila u Provansi, pisala o tome i rekla da ću je uvijek sanjati i zamišljati kad me zaboli zub da oda- gnam bol snagom prizora ljepote i uvi- jek svježeg sjećanja na to kako sam se tamo osjećala. Zamišljala sam kako živim u nekoj od onih šarmantnih sta- rih seoskih kućica kao srećna beračica lavande i domaćica koja pravi čokoladne kolače i ne sanja o svijetu dalje od gra- nica ljubičastih polja, niti misli da je tamo neđe bolja stvarnost jer zna da nema bolje od tog kad stalno život miriše na lavandu i čokoladu. Uostalom iz cije- log svijeta tu dolaze da vide Provansu i na kratko budu Provansalci, lokalci i prirodno mirišu na lavandu i čokoladu. Nije tačno da lavanda uspijeva samo na Mediteranu. Velika Britanija je takođe zemlja lavande. Bugarska je najveći prozvođač lavandinog ulja na svijetu i tu titulu će zadržati još dugo jer pro- izvodnja samo raste, a površine pod lavandom šire se i na sjever zemlje, đe se ova biljka donedavno nije uzgajala. Fruška gora ima svoja purpurna polja lavande, nestvarna, kao i Bela palanka gdje se nalazi jedna od najvećih plan- taža lavande i smilja na Balkanu. Ali lavanda jeste odlika Mediterana, recimo, kod naših komšija u Hrvatskoj lavanda je izuzetno gajena i popularna, najpo- znatija je hvarska, svukuda se prodaje, one male platnene kesice lavande sa natpisom Hvar sam kupovala za dva eura, dva grama u njima... pa računajte. A država je proračunala pa hrvatsko ministarstvo poljoprivrede za najmanje hektar zemljišta zasađenog lavandom daje novčani podsticaj uzgajivačima... Na području Trebinja pod lavandom i smi- ljem trenutno je više od 50 plantaža...

Caffe Montenegro broj (161.) Caffe Montenegro broj (161.) | Seite 14