Caffe Montenegro br. 164. Caffe Montenegro 164 | Page 71
IST O R IJA JEDN E Č AŠ E: PL JEVAL JS KA DIATRETA
U PODRUMU
ČEKA JEDNA ČAŠA...
TEKST:
VASO KNEŽEVIĆ
SVJETSKI POZNATA I PREPOZNATA KAO SENZACIONALNO OTKRIĆE, JEDNA
OD PET PRONAĐENIH STAKLENIH POSUDA U SVIJETU, SVJETSKA A NAŠA,
SAMO JEDNOM IZLAGANA OČIMA JAVNOSTI I TO NE KOD NAS VEĆ U MOSKVI,
A ZATIM VRAĆENA U PODRUM MUZEJA U PLJEVLJIMA GDJE SE ČUVA POD
ODREĐENIM USLOVIMA I ZAŠTITOM, JOŠ UVIJEK NEVIDLJIVA ZA JAVNOST, A
SAMO NA OSNOVU NJE BI SLIKA OVOGA GRADA BILA MNOGO DRUGAČIJA,
JER NJENIM OTKRIĆEM DAVNE 1975. GODINE PLJEVLJA SU UCRTANA
NA MAPU SVIJETA KAO ZNAČAJNA KULTURNO-ISTORIJSKA TAČKA.
NAJZNAČAJNIJI I NAJ-
VEĆI ARHEOLOŠKI PRO-
NALAZAK NA NAŠIM
PROSTORIMA
Niko ne bi pogodio da se sva ova
priča odnosi na jednu staklenu
posudu, koja, istina je, nije obična
čaša, već jedinstvena i nepo-
novljiva, pljevaljska diatreta.
Značaj ove svjetski poznate čaše
prevazilazi granice Crne Gore,
i kao takva spada u najznačaj-
niji i najveći arheološki prona-
lazak na našim prostorima.
U svijetu ih ima samo pet, a
pljevaljska je najbolje očuvana,
bez većih oštećenja i u cjelosti iz
jednog komada. Preostale četiri
diatrete su izložene u muzejima
u Milanu i Londonu, u adekvat-
nim uslovima i na reprezenta-
tivnim mjestima. Pljevaljska
diatreta čeka neko novo “otkriće”,
da dobije svoje mjesto gdje će
biti na adekvatan način izlo-
žena i prezentovana javnosti.
U nekropoli Municipijuma “S” u
naselju Komini u Pljevljima, davne
1975. godine, grupa arheologa
pronašla je diatretu u grobnici
koja je bila velikih dimenzija, sa
više prostorija i komora. Sama
veličina grobnice je asocirala da
ona pripada nekoj ličnosti viso-
kog staleža ili lično imperatora.
U okviru te grobnice nalazio se
grob od opeka vezanih malterom,
a u njemu je bio olovni sarkofag
sa skeletom pokojnika i stakle-
nim prilozima. Zanimljivo je da je
ova grobnica bila davno opljač-
kana, ali da su na sreću, razbojni-
cima promakli skupocjeni stakleni
predmeti, koji su bili smješteni
pored ramena pokojnika. Pored
vrstu luksuznog staklenog pehara,
izrađenog od kristalnog bezboj-
nog stakla, reljefno ukrašenog.
Karakteristična je za etapu poznog
Rimskog carstva i odraz je vrhunca
razvoja staklarske vještine u antici.
Visina pljevaljske diatrete je 14,9
cm, prečnik otvora 13,3 cm i baze
3,7 cm. Zvonolikog je oblika, od
prozračnog bezbojnog stakla i
kobaltno plave mreže, koja u tri
reda prstenova sasvim slobodno
obavija prehar.
Na čaši se nalazi
SAMO JE 5 OVAKVIH
natpis, koji se
ČAŠA U SVIJETU, A JEDNA
sastoji od 19 slova
JE NAŠA
i koji nije pove-
U svijetu ima samo 5 diatreta , a pljevaljska je
zan sa mrežom,
najbolje očuvana, bez većih oštećenja i u cjelosti već stoji slobodno
iz jednog komada. Preostale 4 su izložene u
na gornjem dijelu
muzejima u Milanu i Londonu, u adekvatnim
staklene posude.
uslovima i na reprezentativnim mjestima.
Jedno slovo O
je oštećeno, a
diatrete, pronađeni su i drugi
posljednje slovo koje nedostaje,
predmeti: amforismos, toaletna
najvjerovatnije je slovo M(emoria).
bočica vretenastog oblika i krčag.
Natpis VIVAS PANELLENI
Prema saznanjima ova diatreta
BONA se može prevesti kao
datira iz IV vijeka nove ere, a
poruka – “U slavu Panelenija”.
napravljena je u tadašnjim ger-
Sama tehnika izrade ovih posuda
manskim radionicima stakla u
još uvijek je nepoznanica, jer su
Kelnu. Ovakve staklene posude
mnogi u današnjem vremenu sa
pripadale su samo ljudima visokog savremenim načinom izrade sta-
staleža i obično je bila sahranjivana klenih predmeta pokušavali da
sa vlasnikom. Diatreta predstavlja
naprave prototip diatrete, i u tome
71