Caffe Montenegro br. 164. Caffe Montenegro 164 | Page 71

IST O R IJA JEDN E Č AŠ E: PL JEVAL JS KA DIATRETA U PODRUMU ČEKA JEDNA ČAŠA... TEKST: VASO KNEŽEVIĆ SVJETSKI POZNATA I PREPOZNATA KAO SENZACIONALNO OTKRIĆE, JEDNA OD PET PRONAĐENIH STAKLENIH POSUDA U SVIJETU, SVJETSKA A NAŠA, SAMO JEDNOM IZLAGANA OČIMA JAVNOSTI I TO NE KOD NAS VEĆ U MOSKVI, A ZATIM VRAĆENA U PODRUM MUZEJA U PLJEVLJIMA GDJE SE ČUVA POD ODREĐENIM USLOVIMA I ZAŠTITOM, JOŠ UVIJEK NEVIDLJIVA ZA JAVNOST, A SAMO NA OSNOVU NJE BI SLIKA OVOGA GRADA BILA MNOGO DRUGAČIJA, JER NJENIM OTKRIĆEM DAVNE 1975. GODINE PLJEVLJA SU UCRTANA NA MAPU SVIJETA KAO ZNAČAJNA KULTURNO-ISTORIJSKA TAČKA. NAJZNAČAJNIJI I NAJ- VEĆI ARHEOLOŠKI PRO- NALAZAK NA NAŠIM PROSTORIMA Niko ne bi pogodio da se sva ova priča odnosi na jednu staklenu posudu, koja, istina je, nije obična čaša, već jedinstvena i nepo- novljiva, pljevaljska diatreta. Značaj ove svjetski poznate čaše prevazilazi granice Crne Gore, i kao takva spada u najznačaj- niji i najveći arheološki prona- lazak na našim prostorima. U svijetu ih ima samo pet, a pljevaljska je najbolje očuvana, bez većih oštećenja i u cjelosti iz jednog komada. Preostale četiri diatrete su izložene u muzejima u Milanu i Londonu, u adekvat- nim uslovima i na reprezenta- tivnim mjestima. Pljevaljska diatreta čeka neko novo “otkriće”, da dobije svoje mjesto gdje će biti na adekvatan način izlo- žena i prezentovana javnosti. U nekropoli Municipijuma “S” u naselju Komini u Pljevljima, davne 1975. godine, grupa arheologa pronašla je diatretu u grobnici koja je bila velikih dimenzija, sa više prostorija i komora. Sama veličina grobnice je asocirala da ona pripada nekoj ličnosti viso- kog staleža ili lično imperatora. U okviru te grobnice nalazio se grob od opeka vezanih malterom, a u njemu je bio olovni sarkofag sa skeletom pokojnika i stakle- nim prilozima. Zanimljivo je da je ova grobnica bila davno opljač- kana, ali da su na sreću, razbojni- cima promakli skupocjeni stakleni predmeti, koji su bili smješteni pored ramena pokojnika. Pored vrstu luksuznog staklenog pehara, izrađenog od kristalnog bezboj- nog stakla, reljefno ukrašenog. Karakteristična je za etapu poznog Rimskog carstva i odraz je vrhunca razvoja staklarske vještine u antici. Visina pljevaljske diatrete je 14,9 cm, prečnik otvora 13,3 cm i baze 3,7 cm. Zvonolikog je oblika, od prozračnog bezbojnog stakla i kobaltno plave mreže, koja u tri reda prstenova sasvim slobodno obavija prehar. Na čaši se nalazi SAMO JE 5 OVAKVIH natpis, koji se ČAŠA U SVIJETU, A JEDNA sastoji od 19 slova JE NAŠA i koji nije pove- U svijetu ima samo 5 diatreta , a pljevaljska je zan sa mrežom, najbolje očuvana, bez većih oštećenja i u cjelosti već stoji slobodno iz jednog komada. Preostale 4 su izložene u na gornjem dijelu muzejima u Milanu i Londonu, u adekvatnim staklene posude. uslovima i na reprezentativnim mjestima. Jedno slovo O je oštećeno, a diatrete, pronađeni su i drugi posljednje slovo koje nedostaje, predmeti: amforismos, toaletna najvjerovatnije je slovo M(emoria). bočica vretenastog oblika i krčag. Natpis VIVAS PANELLENI Prema saznanjima ova diatreta BONA se može prevesti kao datira iz IV vijeka nove ere, a poruka – “U slavu Panelenija”. napravljena je u tadašnjim ger- Sama tehnika izrade ovih posuda manskim radionicima stakla u još uvijek je nepoznanica, jer su Kelnu. Ovakve staklene posude mnogi u današnjem vremenu sa pripadale su samo ljudima visokog savremenim načinom izrade sta- staleža i obično je bila sahranjivana klenih predmeta pokušavali da sa vlasnikom. Diatreta predstavlja naprave prototip diatrete, i u tome 71