Mislim da je ova biljka svima dobro poznata , po njenim proizvodima , po ljepoti cvjetova raznih hibrida koje gajimo kao rezani cvijet . Zato ga možemo gajiti i u saksiji na našoj terasi đe će uspijevati uz minimalnu njegu .
Suncokret potiče iz Amerike ( Peru , Meksiko , Južna Amerika ). To je jednogodišnja biljka sa botaničkim imenom Heliantus . Ime potiče od grčkih riječi ( helios-sunce i anthos-cvijet ). Iz porodice je glavočika i najveća je biljka te porodice .
Ima vrlo snažan korijen sastavljen od mnogo manjih korjenčića i može dosezati i do 3m u dubinu zemlje . Zbog takvog korijena lako upija vodu pa se često koristi i za isušivanje močvarnog zemljišta kao i zagađenog te otpadnih voda , radioaktivnih materijala .
Stablo suncokreta je visoko od 50-250cm . Nekad može da izraste i mnogo više . Može biti prilično razgranato , zavisno od sorte . Neke vrste imaju ogroman broj grana i cvjetova , dok druge manje . Listovi su krupni , prosti , grubi , hrapavi , pokriveni dlačicama , naspramni ili naizmjenični . Nalaze se na dugim čvrstim drškama .
Cvjetovi su vrlo krupni na dugim drškama sa više redova žutih listića ili potpuno prekriveno dno listićima . Cvjetno dno je obično ravno , dok ponekad može biti ispupčeno .
Sam disk cvjeta urađen je spiralno . Svaki cvijet je orjentisan pod određenim uglom od 137,5 stepeni što predstavlja matematički najefikasnije pakovanje sjemena unutar cvjetne glave .
Sazrelo sjeme ima izvanredan ukus te je našlo široku primjenu u prehrambenoj ali i u drugim privrednim granama . Postoje podaci da su Indijanci gajili suncokret i prije 3.000 godina i od njega pravili hljeb i ulje , jeli sjemenke , pravili čaj od latica .
Početkom 16 . vijeka misionari su ga prenijeli u Evropu , a već u narednom vijeku
POSTOJE PODACI DA SU INDIJANCI GAJILI SUN- COKRET I PRIJE 3.000 GODINA I OD NJEGA PRAVILI HLJEB I ULJE , JELI SJE- MENKE , PRAVILI ČAJ OD LATICA
91